24. 12. 2019. Badnjak, zatvoreno.
25. 12. 2019. Božić, zatvoreno.
26. 12. 2019. zatvoreno.
27. 12. 2019. 10 – 17 sati
28. 12. 2019. 10 – 17 sati
29. 12. 2019. 10 – 17 sati
30. 12. 2019. zatvoreno.
31. 12. 2019. zatvoreno.
1. 1. 2020. Nova godina, zatvoreno.
2. 1. 2020. zatvoreno.
3. 4. 5. 1. 2020. 10 – 17 sati
6. 1. 2020. Sv. Tri kralja, zatvoreno.
7. 1. 2020. 10 – 17 sati

U Petak, 6. 12. 2019. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvara se samostalna izložba, Milana Horvata Hlebinskog, slikara naivnog izričaja, na kojoj se mogu vidjeti i novija likovno-tematska istraživanja unutar, (o)davno, definiranog žanra. Izložene će biti i 4 , gotovo, monumentalne slike (cca. 90 x 110 cm.), opremljene masivnim, ručno rađenim okvirima…Pisateljica predgovora u katalogu je mlada povjeničarka umjetnosti, Miona Muštra. ,,Hlebinskijev je slikarski rad zapravo dualan, premda su po brojnosti radova dva segmenta nemjerljiva. U velikoj većini radova riječ je o posvemašnjoj priklonjenosti tradiciji rečene hlebinske škole. O njezinim tematskim, poetskim, stilskim i inim uporištima u drugoj su polovici dvadesetog stoljeća ispisane tisuće kritičkih redaka; u njenim kasnim manifestacijama, fantazam sela, pasatizam i izmaštana ruralnost su konstante.(…).Izleti u metafizičke teme, jasne pučko-kršćanske ikonografije, izražene pojednostavljenjem površine i odmorom kompozicije od šarenila seoskih rekvizita, dramatikom svjetlosnih kontrasta i napuštanjem simetrije, pokazuju da autorova mašta nadilazi repertoar hlebinske naive. Riječ je o zasebnom no nažalost malom korpusu kojem se slikar epizodno vraća već desetljećima. Rana a kompozicijski već definirana rješenja ovog tipa susrećemo još od sredine 1980-ih, u ilustraciji dječje knjige, i ona se bez većih promjena nastavljaju do uspješnog recentnog rada, Kuda ide ovaj svijet (2015.),,.

Izložba je zajednički financirana od strane Grada Zaprešića i zagrebačke županije, a moći će se pogledati do 6. 1. 2020.

U Gradskom muzeju Varaždin, Palača Sermage, Trg M. Stančića 3, 9. listopada 2019. u 19:00 sati.  otvara se izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni (može se pogledati do 27. 10.).

Izložba naziva ,,Snovi i nadrealne slike,, rezultat je međuinstitucionalne suradnje, a sufinancirana je od strane Ministarstva kulture RH ( javni natječaj 2019.), kao i od zagrebačke županije i Grada Zaprešića…Prije otvorenja, od 17  sati, uz izložbu se u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10) održava i prigodni skup pod nazivom ,,O životu i radu Matije Skurjenija,, koji organiziraju Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin.Na skupu će govoriti akademik Tonko Maroević, Vladimir Huzjan, Marijan Špoljar, Ivan Mesek i Ante Žaja.

RUDAR SNOVA I PASTIR GMAZOVA                                                                                            Fantastični panoptikum Matije Skurjenija

Zagonetno i začudno, zasanjano i začarano slikarstvo Matije Skurjenija predstavlja iznimno značajnu dionicu hrvatske likovne umjetnosti Dvadesetoga stoljeća, s nemalim, relevantnim odjecima i izvan nacionalne kulture. (…) Nadahnuće i motivika proizlaze iz umjetnikove najintimnije sfere, iz njegove svijesti i podsvijesti, ali su teme i povodi predstavljanja i zamišljanja toliko široki da obuhvaćaju sve od osobnih uspomena do kozmičkih uzleta, od slikareve svakodnevice do vanvremenih, prapovijesnih i budućnosnih projekcija. Važno je međutim, dapače bitno, što svemu naslikanom Skurjeni uspijeva dati pečat neponovljivosti, učinak očuđenja, mjeru duboke preobrazbe viđenoga–vidljivoga–zbiljskoga.(…) Čudo Skurjenijeve kreativnosti sastoji se u metamorfozi običnoga i banalnoga u zadivljujuće, zapanjujuće i čak zastrašujuće, odnosno u pretvaranju najmaštovitijih sklopova i situacija u sustav koji možemo empatijski slijediti (premda ne i do kraja dekodirati i spoznati). Tonko Maroević (iz predgovora kataloga).

Izložba slika, ulja na platnu i grafika Matije Skurjenija, u Bratislavi, zajednička je suradnja privatnog slovačkog kolekcionara, Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića i ugledne galerije, koja je smještena na glavnom gradskom trgu (pored Slovačkog Narodnog kazališta). S obzirom kako je Skurjeni 1997. dobio posebno priznanje na jednoj od najuglednijih međunarodnih izložbi Insita 97., koja se održavala u Slovenskoj narodnoj galeriji, ovo je idealna prilika prezentirati njegov poetski fantastično-nadrealni umjetnički svijet, novim generacijama stručne i šire javnosti, kao i brojnim turistima. Posebno imajući u vidu kako je na dunavskom otoku, pored Bratislave, otvoren jedan od velikih europskih privatnih muzeja suvremene umjetnosti, DANUBIANA MEULENSTEEN ART MUSEUM. Neke slike biti će prvi put izložene, nakon otkupa sa aukcija iz Pariza, Zuricha i Kolna…Izložba je dobila sredstva Ministarstva kulture RH, na javnom natječaju (međunarodna suradnja)…Slijedi kraći tekst iz kataloga.

,,Snovi i slike Matije Skurjenija,,

Matija Skurjeni se, napokon, (putem svojih umjetnina, naravno) vratio u Bratislavu i u Srednju Europu. To je i fer i pošteno jer je zadnje počasno priznanje, za čitavi umjetnički opus, dobio na izložbi Insita 97., u Slovenská národná galéria….Skurjeni je bio samouki slikar i čudesno maštoviti umjetnik, čije su slikane „ilustracije“ vlastitih snova i noćnih mora, 1962. oduševile članove avangardnog nadrealističkog umjetničkog pokreta. Taj skromni radnik na željeznici, koji je nekada bio pastir, rudar, ličilac, sa jedva završenom četverogodišnjom školom ,,ozbiljno,, se posvetio slikarstvu tek nakon odlaska u mirovinu 1956. Istina, on je uvijek (po)malo risao i slikao (u Muzeju Matija Skurjeni izložen je vrlo uspio portret sina, iz 1937. koji otkriva njegov veliki talent), ali tek će, nakon samostalno savladanih osnova zanata, materijalizirati svoje vizije, potisnute traume, sjećanja i snove te meteorski steći domaću i međunarodnu afirmaciju i slavu….A sve je nestvarno počelo kad je, ugledni pjesnik, dramatičar i tajnik nadrealističkog pokreta, Radovan Ivšić vidio Skurjenijeva djela te objavio članak o njemu s reprodukcijama u pariškom nadrealističkom časopisu La Brèche, 1962. Organizirana mu je 1. Pariška izložba, i u knjizi dojmova ,,otac nadrealizma,, Andre Breton tada zapisao je znamenitu opasku ,,la peinture enchantee,, (začarano slikarstvo). Slijedio je afirmativni kritički osvrt, autora člana pokreta, Jose Pierrea (,,Skurjeni ili stanje milosti,,), u poznatom časopisu Combat-Art, br. 95. Godinu dana kasnije, Rudolf Zwirner organizira mu samostalnu izložbu u Kőlnu i tako za njegovo slikarstvo zainteresira njemačke galerije i kolekcionare. Cijeli taj međunarodni uspjeh, prijateljevanje sa najvećim umjetnicima nadrealističkog pokreta, finalizirano je uvrštenjem njegovih slika na izložbi Surealism?, 1970. u Stocholmu u Moderna Museet….Matija Skurjeni stvarao je u vrlo turbulentnom vremenu nakon strašnog iskustva destrukcije i nasilja 2. svjetskog rata, kao i poslijeratne hladnoratovske podjele Europe na dva dijela. Vrijeme velikog siromaštva i straha, kao i surova iskustva ranjavanja u rovovima 1. svjetskog rata, opredijelili su ga za iskreni pacifizam. U turobnom prostoru, ispunjenom sivilom svih nijansi, on se okreće svjetlosti, prirodi, a gruba java otjerala ga je potpuno podsvjesnom, snovitom, oniričkom….Navesti ću, ovdje, kao zanimljivost kako je Skurjeni, nakon buđenja, u malu bilježnicu kratko zapisao svoj san i u toku dana bi napravio jednostavni crtež, koji je (ako ga je posebno nadahnuo) kasnije pretvorio u veliku sliku. Tako su nastala antologijska dijela, koja su jedinstvena svjetska umjetnička baština.

Ante Žaja