U Srijedu 12. 12. 2018. u 19 sati, u Muzeju Matija Skurjeni otvara se samostalna izložba slika Željka Karaule…Afirmirani i svestrani umjetnik Željko Karaula, akademski slikar-grafičar, uspješno se okušao u svim likovnim medijima i tehnikama ( terakota, porculan, bronca i drvo u kiparstvu, te akvarel, uljni pastel, ulje i akrilik na platnu, vitraj u slikarstvu), izložio bi recentne radove, na dvije etaže muzeja. Umjetnik je inspiriran mitskim i stvarnim pejzažom rodnoga kraja, kao i antologijskim slikama, velikoga umjetnika secesije i simbolizma, Gabrijela Jurkića. Slikar ,,analizira,, prostor ispunjen raznobojnim cvijećem i travama, koje ne opisuje, već mrljama pigmenta dobiva jednu osunčanu impresiju trenutka. Karaula je umjetnik koji se hrabro i samouvjereno kreće različitim likovnim medijima i motivima, ali se uvijek vraća pejzažu i figuri žene. Kustos izložbe i pisac eseja/predgovora u katalogu biti će najbolji poznavatelj njegovog rada, Stanko Špoljarić, dugogodišnji kustos Umjetničkog paviljona iz Zagreba…Izložba će biti otvorena do 10. siječnja 2019.

Samostalna izložba uglednog suvremenog hrvatskog slikara srednje generacije, Dražena Trogrlića, profesora na Akademiji primjenjene umjetnosti u Rijeci, otvara se 26. 10. u 19:00 sati u prostorima novouređene Vršilnice, a u organizaciji Muzeja Matija Skurjeni. Taj afirmirani umjetnik, koji je zadnju veliku izložbu imao u Modernoj galeriji u Zagrebu prije dvije godine (kustos akademik Tonko Maroević), prvi put bi izlagao u Zaprešiću, gdje dugo godina živi i radi. Izložba naziva ,,Znakovi sjećanja, sa podnaslovom, slike (olovnog) vremena, podsjetiti će nas na potisnuti teški spomen, na ratne godine 1991. i 1992. Dramatika vremena iz koje su potekle pretopila se u trajan estetski doživljaj, te će slike biti prvi put prikazane stručnoj i široj javnosti…

″Iz velikog i raznolikog opusa Dražena Trogrlića na ovoj izložbi predstavljeno je šesnaest slika nastalih u prvoj zrelosti njegova stvaralaštva, koje nije moglo izbjeći traumatična iskustva Domovinskog rata. Ovdje su okupljene slike iz “olovnog vremena” (kako glasi naslov jedne od njih), vremena koje iz njih progovara jezikom likovne forme goleme snage. Većina tih slika nikada nije izlagana″, napisao je u predgovoru kataloga dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

                                                                O G L A S

za radno mjesto tajnika-računovođe u Muzeju „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću

• 1 izvršitelj/ica, na puno radno vrijeme
• na određeno vrijeme, zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika

Uvjeti:

• SSS ekonomskog smjera,
• najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima,
• napredno poznavanje rada na računalu.

Uz pisanu prijavu na Oglas kandidati trebaju priložiti:

• životopis,
• dokaz o stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
• dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice ili putovnice)
• uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak odnosno potvrda o nekažnjavanju ne starija od 6 mjeseci,
• potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
• potvrdu poslodavca ili drugi odgovarajući dokument (preslika rješenja, ugovora o radu i sl.) kao dokaz radnog iskustva na odgovarajućim poslovima odnosno poslovima odgovarajuće stručne spreme i struke u trajanju od najmanje jedne (1) godine.

Preslike traženih priloga ne moraju biti ovjerene, a osobe su dužne, po potrebi, dostaviti na uvid originalne dokumente.

Na oglas se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola. Izrazi koji se koriste u ovom oglasu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu dužan je u prijavi na oglas pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Da bi kandidat ostvario to pravo dužan je u prijavi priložiti svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom kojom to potvrđuje kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo te dokaz da je nezaposlen.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17) dužan je dostaviti sve dokaze iz članka 103. navedenog Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/ .

S kandidatima koji zadovoljavaju uvjete iz Oglasa provest će se usmeni razgovor (intervju), a po potrebi i  provjera znanja rada na računalu

Ako se kandidat ne odazove pozivu na intervju, smatrat će se da je povukao svoju prijavu.

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, radi zamjene odsutne radnice – do povratka nenazočne radnice na posao.  S izabranim kandidatom sklopit će se ugovor o radu na određeno vrijeme do povratka privremeno nenazočne radnice s bolovanja, na puno radno vrijeme, uz obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se  Muzeju Matija Skurjeni, Aleja Đure Jelačića 8  , 10290 Zaprešić, s naznakom „za Oglas za radno mjesto tajnik-računovođa Muzeja“ u zatvorenoj omotnici, u roku od 8 dana od dana objave Oglasa.
O rezultatima će kandidati biti obaviješteni u zakonskom roku, uz zadržavanje prava poništenja Oglasa bez posebnog obrazloženja.

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

U Subotu, 25. 8. 2018. u 20:00 sati, u sklopu muzejskog izložbenog ciklusa ,,na margini,, otvara se samostalna izložba ulja i akrilika na platnu, slikarice iz Dobrinja na o. Krku, Nede Petrić. Izložba će biti otvorena do 16. rujna 2018.

..″Slikarstvo Nede Petrić čitavo je intimno i spaja, naoko, nespojive likovne stvarnosti. Duboku emotivnu i psihičku tankoćutnost sa ekspresivnom i snažnom vanjskom pikturalnom gestom… Njene su slike svojevrsna, ovovremena, socijalizacija umjetnosti i prirode, odnosno istančanog duha umjetnice i naravnog (pra)iskonskog okruženja. Dogodila se ( pozitivna dakako ), interakcija između autoričine duhovnosti i grube slikarske materije. S time kako je ovdje ta sinergija potpuno nesvjesna, iskrena i ne konstruirana. Materičnost samih radova, gotovo Pollockovski nanosi ″teških″ pigmenata kao da nam uprisutnjuju iskonsku kreativnost naših mediteranskih otočkih suhozida…Slikarica vidi hridi i ″stine″ od kojih je satkan čudesni primorski i otočni, sivo-plavi tepih-pejzaž. Sve te nijanse i tonove, što se prelijevaju po kamenoj površini, minuciozno je prenijela na ograničeno platno″.

…Neda Petrić rođena je u Biogradu na Moru. Djetinjstvo je provela u Rijeci.Njeni riječki učitelji bili su slikari Romolo Venucci i Vladimir Udatny. Upisuje slikarstvo na ALU u Zagrebu i dodatno se obrazuje u ateljeu Mile Kumbatović i Otona Glihe. Radoznali duh odveo ju je u Italiju ( Genova ), gdje je radila i grupno izlagala sa vrsnim talijanskim umjetnicima. Poslije 2000. vraća se u Hrvatsku i otada živi i stvara u Dobrinju na otoku Krku.

Retrospektivna izložba, upotpunjena sa recentnim radovima nastalim zadnjih nekoliko godina, Željka Korošeca, rođenog u Koprivnici ( 18. 5. 1947. ) i koji je po svoj generacijskoj pripadnosti i umjetničkom izrazu, predstavnik starije generacije izvornih/naivnih/marginalnih/outsider/art brut hrvatskih umjetnika, nastojala bi pokazati nepoznati opus, stručnoj i široj kulturnoj i društvenoj javnosti. Samozatajni umjetnik, koji nikada do sada nije izlagao u Zagrebu, dobiti će, napokon, zasluženo priznanje i mogućnost kritičkog sagledavanja njegovog zanimljivog i originalnog marginalno-naivno-izvornog izraza.

Njegovo intuitivno i spontano likovno istraživanje kreće se slijedeći najbolje radove njemačkog ekspresionizma, prvenstveno Emila Noldea (Die Brücke). Korošecu je potpuno nepoznat avangardni pokret ekspresionizam i njegova likovna motivika, tako da je začuđujuća njegova duhovna i estetska bliskost. Gledajući njegove slike, izlomljenog teškog i grotesknog crteža i jarkih crvenih, ljubičastih i zelenih boja, nemoguće je vidjeti likovno neobrazovanog čovjeka, kojeg bismo, morali, smjestiti u naivnu umjetnost. Baš zato je njegova veličina i posebnost što je u taj zaboravljeni i umrli izraz (u mladosti je poduke dobivao od velikog Ivana Generalića), spontano i nesvjesno unio umjetnički duh kojega tamo nismo nikada vidjeli.

,,Ekspresionističkim pristupom slici koja u potpunosti postaje odraz unutrašnjih stanja i osjećanja, iskonskog stvaralačkog impulsa, nastaju značenjski duboke i bogate slike koje ujedno sadrže dozu veselja i oduševljenja pred vječnim misterijem života,, napisao je Marijan Špoljar u katalogu njegove zadnje izložbe u muzeju u Križevcima.

Kustosica izložbe ugledna je povjesničarka umjetnosti Iva Körbler.