10

Otvorena samostalna izložba slika akademskog slikara Jaroslava Nováka, 14.10.2021.

U Četvrtak, 14. listopada 2021. u 19:30 sati u Muzeju Matije Skurjenija zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, dr. sc. Alan Labus, otvorio je samostalna izložbu slika akademskog slikara Jaroslava Nováka, naziva: ˝Prema smislenoj/smislenijoj svarnosti˝. Istaknutom umjetniku, to je prva izložba u RH i nastavak je suradnje sa likovnim umjetnicima i galerijama iz Bratislave, nakon što je Muzej Matije Skurjenija, realizirao zapaženu izložbu Matije Skurjenija u Slovačkoj naziva: ˝Čaro okamihu˝ od 7.9. – 4.10. 2019. Otvorenju je prisustvovala i g-đa Lydija Patafta, asistentica veleposlanika Slovačke Republike…

Jaroslav Novák rođen je 28. prosinca 1961. u Trenčinu u Slovačkoj. Između 1981. i 1987. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi gdje je živio do 1998. godine, a kasnije se preselio u Sládkovičovo. Od 2014. bavi se uglavnom ˮslobodnimˮ slikarstvom. Izlagao je samostalno u Sládkovičovo, Bratislavi, Banskoj Bistrici, Pragu i Budimpešti. Njegovi  radovi nalaze se u privatnim zbirkama u Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj i SAD-u. Član je Udruženja slovačkih umjetnika…

ˮIzložba slovačkog umjetnika Jaroslava Nováka svoju malu seriju posebnosti tu ne prestaje nizati –istaknimo i koliko je kulturološki važna. Pandemijsko doba ne favorizira formiranje kulturnih veza pa je jasno zašto ovo osobito uzbuđenje. Ali zapravo, koliko smo sličnih izložbi imali priliku vidjeti i prije ovih gladnih godina; sjećamo li se zaista nekih zapaženih međunarodnih gostovanja? Izlagačka praksa u Hrvatskoj već je dulje vrijeme lokalno samodostatna – mislim tu na tradicionalne umjetničke medije i postupke –a scena, zatvorena u pogledu u sebe, rijetko gleda mimo i oko sebe..(…). Slikarstvo ispunjeno kanonskim referencama, u trajnom post-odnosu prema modernizmima dvadesetog stoljeća žilavo je živo. Publici u isto vrijeme razumljivo i uzbudljivo, poput kakve je enigmatske ploče: poziva na igru raspoznavanja poznatog od zagonetnog, novog od starog asortimana. Takvo rekombiniranje referenci i odstupanja od njih prva je karakteristika koju uočavamo na Novakovim kompozicijama. Njegova velika platna nedvosmisleno se nadovezuju na maniru Nove slike, kao što je širok i repertoar asocijacija na ranije-izme dvadesetog stoljeća. Apstraktni ekspresionizam i njegovi derivati očito su mu dobro poznati, a erudicija akademskog slikara tu dakako ne prestaje,..(…). Grafizam i glasnost odlike su ulične umjetnosti, bez sumnje još jednog izvora ideja za Novákov repertoar˝., piše u predgovoru kataloga, likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti, Miona Muštra, prof. na ALU u Zagrebu…

Izložba je realizirana sredstvima zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do Nedjelje, 28. studenog 2021. uz pridržavanje epidemioloških mjera. U muzeju može boraviti najviše 45 osoba istovremeno, na sve tri etaže.

1 2 3 4 5 6 7. 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

plakat-2021.W

14.10.2021. u 19:30 sati, otvorenje izložbe slika akademskog slikara Jaroslava Nováka

U Četvrtak, 14. listopada 2021. u 19:30 sati u Muzeju Matije Skurjenija otvara se samostalna izložba slika akademskog slikara Jaroslava Nováka, naziva: ˝Prema smislenoj/smislenijoj svarnosti˝. Istaknutom slovačkom umjetniku, to bi bila prva izložba u RH, i pomogla bi u produbljivanju kulturnih veza prijateljskih i bliskih Država, Slovačke i Hrvatske. Ona je, svojevrsni, nastavak suradnje sa likovnim umjetnicima i galerijama iz Bratislave, nakon što je Muzej Matije Skurjenija, u suradnji sa Carton Savoy Art Gallery realizirao uspješnu izložbu Matije Skurjenija u Bratislavi naziva: ˝Čaro okamihu˝ od 7.9. – 4.10. 2019…

Jaroslav Novák rođen je 28. prosinca 1961. u Trenčinu u Slovačkoj. Između 1981. i 1987. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi. Bio je student doc. Ivan Vychlopena, doc. Milan Rašla i kod prof. Oto Luptáka. U Bratislavi je živio do 1998. godine, a kasnije se preselio u Sládkovičovo, gdje danas živi i radi . Od 2014. bavi se uglavnom ˮslobodnimˮ slikarstvom. Izlagao je samostalno u Sládkovičovo, Bratislavi, Banskoj Bistrici, Pragu i Budimpešti. Njegovi  radovi nalaze se u privatnim zbirkama u Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj i SAD-u. Član je Udruženja slovačkih umjetnika…

ˮPravo (umjetničko) djelo proizlazi uglavnom iz vlastitog unutarnjeg ja i znanja. Ponekad su to monokromatska platna apstrahirana u poziciji snažnog lika (karika grafičkog dizajnera), ponekad je njihova površina puno divljija i izgleda poput odgovarajuće šarene urbane džungle koja se odnosi na uličnu umjetnost ili akcijsko slikarstvo.(…) Za Jaroslava, umjetnost je dio komunikacije. To se često događa u zbunjujućoj buci ubrzanog svijeta, ali važno je da se stvaraju slike. Poput stava umjetnika koji nije ravnodušan. Kao stav autora koji ovaj svijet želi učiniti boljim mjestomˮ, piše teoretičar i likovni kritičar, kustos dr. sc. Ľudovít Petránsky…

Izložba je realizirana sredstvima zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do Nedjelje, 28. studenog 2021. uz pridržavanje epidemioloških mjera. U muzeju može boraviti najviše 45 osoba istovremeno, na sve tri etaže.

 

plakat-2021.W _MGL0798 _MGL0804 _MGL0807 _MGL0819 IMG_2054 IMG_2058

10

izložba crteža na foliji Matije Skurjenija

17. srpnja 2021. otvorena je izložba crteža na foliji Matije Skurjenija, sa radovima iz fundusa Muzeja Matije Skurjenija. Dio je to ciklusa izložbenih projekata, kojom Muzej Matije Skurjenija nastoji istražiti njegov (do sada) nepoznat dio umjetničkog opusa, koji nije bio nigdje javno prezentiran, jer je bio spremljen u depou muzeja. Kustos izložbe, koji je napravio izbor radova i likovni postav, je ravnatelj Ante Žaja.

Skurjeni je 1960-ih i dijelom 70-ih g. radio izuzetno originalne crteže tušom na prozirnoj foliji. Većina tih crteža bila je pospremljena u muzejskoj čuvaonici i nije bila u cijelosti nikada izložena u javnosti. S ozirom kako su crteži izuzetno osjetljivi, trebalo ih je odgovarajuće opremiti za postavljanje na zidove muzeja. Za uramljivanje izabrani su  natur kvalitetani okviri, koji ne odvlače pažnju sa samih radova, a u isto vrijeme koji odgovaraju svim crtežima. Izloženo je ukupno 28 crteža, veličine od 10×15 do 20×30 cm. Izložba je početak višeslojnijeg istraživanja umjetnosti ovoga velikog i zagonetnog autora, a ˝sakrivenog˝ u ladicama depoa.

Radi epidemioloških razloga, izložba nije imala službeno otvorenje, već se mogla pogledati od dana otvorenja. Najveći broj posjetitelja, koji mogu boraviti u isto vrijeme na tri etaže muzeja, je 45.

Izložbu je moguće pogledati do 26. rujna 2021.

FOLIJEi-plakat-2021.W

1. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

 

ms1W

Otvorenje godišnje izložbe članova udruge Vladimir Maleković

U petak 27. 8. 2021. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvara se godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković iz Brdovca.

Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja osnovana 2013. godine, dobila je ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, Vladimira Malekovića, rođenog u Brdovcu, koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. odnosno današnjeg Muzeja Matija Skurjeni.

U glazbenom programu nastupa Delio Malpera-violina.

Napomena: (Fotografije sa otvorenja izložbe 2020. godine).

20210819_154715

20200612_191949 20200612_191951

 

13

Otvorena izložba: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″

U Subotu 26.6. u prekrasnom ambijentu Novih dvora, ispred Muzeja Matija Skurjeni, otvorena je izložba; “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, dr. sc. Alan Labus, uz kolekcionara Tonija Politea i ravnatelja muzeja…Izložba je privukla dosta interesa lokalne javnosti jer se većina (starije) generacije živo sjeća te važne tvornice, koja je zapošljavala uglavnom žensku radnu snagu…Posebnost izložbe na kojoj možemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Kraš, Univerzijadu 87, 20-ak unikatnih zdijela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije, kao i veći broj porculanskih pločica akademika Miroslava Šuteja

˝Jugokeramika je bila i poprištem prvih pokušaja konkretne implementacije dizajna u domaću industriju, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima velike serijske proizvodnje (planirani početni kapacitet tvornice iznosio je 5500 tona posuđa godišnje). Ta je tvornica među prvima u Jugoslaviji počela zapošljavati dizajnere (već 1954.!), što pokazuje zavidnu razinu svijesti tadašnjeg rukovodstva o važnosti uvođenja dizajna u proizvodnju…Dizajnerice Jugokeramike sudjelovale su na svim važnijim domaćim izložbama primijenjenih umjetnosti i dizajna, a sudionice su i najvećeg uspjeha hrvatskog dizajna – srebrne medalje na XI. milanskom Triennalu, 1957. godine. Međutim, unatoč početnom vjetru u leđa, tvornički proizvodni program tijekom godina trpjet će stalne oscilacije od masovno proizvedenih, prosječnih (pa i ispodprosječnih) proizvoda na tržištu, do pojedinačnih istupa vrhunskog dizajna na specijaliziranim izložbama˝. (Koraljka Vlajo, ˮJugokeramika kao metafora-između težnji i mogućnostiˮ, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2010.).

Zbirka Politeo posjeduje unikatne  predmete Jugokeramike/Inkera kakve ne posjeduju nacionalni muzeji…Na otvorenju je bila prisutna i jedna od značajnijih dizajnerica, Anica Kuhta Severin, koja je umirovljena 1992…

Izložba se može pogledati do 25. kolovoza 2021.

1 3. 3 4. 4 5. 5 6. 6 7. 7 8. 8 9. 9 10. 10 11. 11 12. 13.. 13. 13 14. 14

Inker.1960.W

Otvorenje izložbe: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″, (otvorenje 26.6. 2021. u 19:00 sati)

Na izložbi naziva: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″, (otvorenje 26.6. 2021. u 19:00 sati), prezentirali bi stručnoj i široj javnosti jedinstvenu zbirku vrhunskog produkt dizajna, nekada najvažnije tvornice porculana privatne i profesionalne namjene.

Odjel prototipova Jugokeramike djelovao je u zaprešićkoj tvornici od 1953. godine, a kreativnu su jezgru činile četiri samozatajne dizajnerice: Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar.

Posebnost izložbe na kojoj ćemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Prodex, Univerzijadu 87, 20-ak unikatnih zdijela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije. Zbirka Politeo posjeduje unikatne  predmete Jugokeramike/Inkera kakve ne posjeduju nacionalni muzeji…ˮDanas, kada pogledamo relevantne stručne informacije, otkrivamo svjetsku vrijednost i važnost produkt dizajna  Jugokeramike/Inkera, koja je nažalost zaboravljena u suvremenom nacionalnom kontekstu i potpuno nepoznata i marginalizirana u svjetskim sintezama dizajna 2. pol. 20. st. Iako je tvornica marketinški bila hendikepirana, plansko-partijski vođena, neambiciozno oslonjena primarno na tzv. ˮdomaćeˮ tržište, u dizajnerskom (o)dijelu nije nimalo zaostajala za poznatim skandinavskim, talijanskim brendovima ili jednim legendarnim Rosenthalom. Unikatni predmeti svjedoče kako je vrhunski dizajn, naoko sekundarnih predmeta, umjetnički doveden na nivo jedne manje minuciozne staklene, keramičke ili porculanske skulpture. Virtuoznost i kreativnost dizajnerica-umjetnica i njihova rješenja, iz vremena kad je tehnološki sve rađeno, bez računala, u manufakturnim uvjetima jednog sirovog kolektivizma, danas još više fasciniraˮ. (Ante Žaja, iz predgovora kataloga izložbe).

Izložba će biti otvorena do 25. kolovoza 2021.

Inker.1960.W inker.W JUGOKERAMIKA - INKER(1)-5.W JUGOKERAMIKA - INKER(1)-6.W 74-75.W ŽIGx4.W

20210527_184454

Predavanje i vođenje po izložbi; ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ, 27. 5. 2021.

U Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Republici Sloveniji), 13. svibnja 2021. otvorena je izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića.

Izložba naziva ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirana je od strane CIK Trebnje, Opčine Mirna, Opčine Mokronog-Trebelno, Opčine Šentrupert, Opčine Trebnje i Grada Zaprešića. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja se može pogledati do 26. rujna 2021.

Matija Skurjeni, zaboravljeni i marginalizirani slikar, koji je kao malo tko, za vrijeme svoga dramatičnog života, doživio priznanje za svoje stvaranje od najznačajnijih intelektualaca i avangardnih umjetnika 20. stoljeća.

 Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijestiBio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena...Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove…On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama?

Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1.Manifest Nadrealizma iz 1924., svrstavaju u one ˮnaivneˮ samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti sa ruralnim zavičajom i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo se potpuno pojednostaviti, podcjeniti i banalizirati, toga ,,čudaka,, i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu tzv. Hlebinsku slikarsku školu, s kojom on nema nikakvih dodirnih točaka..(dio teksta iz kataloga).

Ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni, održao je predavanje i stručno vođenje po izložbi 27. svibnja u 18:00 sati, za zainteresiranu publiku ,u Galeriji likovnih samorastnikov u Trebnju. (Fotografije iz arhiva GLS Trebnje).

1.. 2. 3. 4

Vabilo_Matija Skurjeni_W20210527_184454

20210518_134822W

Međunarodni dan muzeja, 18. svibanj 2021., u Muzeju Matija Skurjeni

Na međunarodni dan muzeja, 18. svibanj, u Muzeju Matija Skurjeni, korištenjem besplatnog ulaza moglo se pogledati recentnu izložbu ,,Skurjeni, crteži na folijama,, Također, taj muzealcima značajan dan, obilježen je i suorganizacijom HAI radionica za vrtićke grupe. Iskoristili smo lijepo sunčano vrijeme i prostor ispred muzeja.

HAI! – Hrvatske autentične igračke je projekt nastao u suradnji Arhitektonskog fakulteta – Studij dizajna sa Udrugom PoVUcizakulturu sa ciljem koncipiranja i dizajna didaktičkih igračaka koje potiču interaktivno iskustvo igre, a inspirirane su hrvatskom baštinom. Didaktički materijal namjenjen je djeci predškolske dobi koja kroz igru usvajaju razvojne vještine i ujedno upoznaju hrvatsku baštinu.

Dječji vrtić Maslačak došao je u 10 sati i imao je radionice s dvije predškolske skupine, svaka skupina došla je u svom terminu; I skupina od 10 do 11 sati, II skupina od 11:15 do 12 :15

Dječji vrtić Vrtuljak , također je došao s dvije predškolske skupine; I skupina u 12:30 do 13:30, II skupina od 13:45. do 14:45

Radionice je vodila Tanja Tandara, predsjednica udruge poVUcizakulturu.

20210518_134545W 20210518_134553W 20210518_134600W 20210518_134609W 20210518_134715W 20210518_134822W

Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Otvorenje izložbe slika Matije Skurjenija u Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (Republika Slovenija), 13. svibnja 2021.

U Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Republici Sloveniji), 13. svibnja 2021. otvara se izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića. Radi epidemioloških mjera, otvorenje će se održati virtualno, putem interneta (službeni Facebook i YouTube kanal galerije), gdje će se prikazati snimljene izjave gradonačelnika Trebnja, direktorice CIK Trebnje i ravnatelja Muzeja Matija Skurjeni.

Izložba naziva ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirana je od strane CIK Trebnje, Opčine Mirna, Opčine Mokronog-Trebelno, Opčine Šentrupert, Opčine Trebnje i Grada Zaprešića. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja će se moći pogledati do 26. rujna 2021.

…Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti... Bio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena...Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove i željeznice…Kako je uspijevao gledati na ˮdrugu stranuˮ? Kakvim unutarnjim očima, senzorima je primao nove snove, vizije? Jeli ih dobijao samo za sebe ili je odabran da (nam) ih proslijedi? To su temeljna pitanja kada pokušavamo odgonetnuti barem malo od njegovog enigmatskog, začudnog, drugačijeg, začaranog (kako to svojevremeno netko lucidno napisa), slikarstva. Skurjeni, kao da je bio stanovnik dva različita svemirska prostora, dvije kozmičke (do sada) nepoznate dimenzije? On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama? Pitam se, ne sam, kakvo je to vrijeme?Njegovo je vrijeme zgusnuto, dramatično i teče u svim smjerovima. Za razliku od školovanih znanstvenika i suvremenih umjetnika, Skurjeni je iskusio metafizičko vrijeme u kojemu je sve moguće. Pa čak i vizija zbilje koja će se tek ostvariti, pola stoljeća kasnijeˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

…Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1.Manifest Nadrealizma, svrstavaju u one ˮnaivneˮ samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti sa ruralnim zavičajom i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo se potpuno pojednostaviti, podcjeniti i banalizirati toga ,,čudaka,, i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu slikarsku Hlebinsku romantiziranu arkadiju...Nije lako nikad biti svoj, izvoran, van dominantnog toka, a pogotovo u vrijeme globalnog Generalićeva uspjeha, koji su slijedili bezbrojni sljedbenici. Matija Skurjeni svojim je slikama širio  poruke sa ,,onoga svijeta,, ali ih (u lokalnoj provincijskoj sredini) nije imao tko primiti. Izuzev rijetkih pojedinaca, znakovito, iz akademskih obrazovanih krugova. Vani su ih kristalno jasno razumijeli pariški nadrealisti te ga zato prihvatili kao potpuno ravnopravnog člana što je kulminiralo skupnom izložbom cijelog pokreta naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. (autori Ragnar von Holten i Jose Pierre). (ˮČinjenica da je Skurjeni bio simpatizer antikolektiva Gorgona ponešto govori u prilog tome da je doista bio drugačiji od većine hrvatskih ˮautsajderaˮ, naivaca i umjetnika samouka. Uplaćivao je mjesečne donacije za izložbenu djelatnost Gorgone u Studiju G. Te su donacije premašivale uobičajne iznose koje su uplaćivali ostali simpatizeri…Čak je i nekoliko puta slikao i risao portret zagrebačke Gorgoneˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_1W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W.

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_4W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W Katalog_Razstava Matija Skurjeni_3W