U petak, 3. ožujka 2023. u 18:30 sati u Muzeju Matije Skurjenija otvara se samostalna izložba slika poznatog zaprešićkog akademskog slikara Željka Karaule, naziva: ˝Mozaik snova˝. Istaknuti umjetnik, izložit će 16 slika (ulja na platnu), većeg formata iz najnovijeg slikarskog ciklusa.
Izložba je realizirana sredstvima Grada Zaprešića, a bit će otvorena do 23. ožujka 2023.
U sklopu ″Noći muzeja 2023.″, u petak, 27. siječnja 2023. u 18.30 sati u Vršilnici Novih dvora bana Jelačića u Zaprešiću bit će otvorena izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac čiji su organizatori Grad Zaprešić i Zaklada Marinko Sudac,a jedan od suorganizatora je i Muzej Matije Skurjenija. Grupna je to izložba isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.
Rijetka je ovo prilika za vidjeti radove Ivane Tomljenović-Meller (Zagreb, 1906.-1988.), hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i polaznice znamenite škole Bauhaus (1929.) u Dessau. Zatim, su tu radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar središnje izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani…Tijekom 1970-ih pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u (našoj) regiji, tako i globalno. Kao ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnice i umjetnike naredne generacije, (npr. Katalin Ladik). U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom More. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije Sudac, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirka feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.
U ″Noći muzeja 2023.″ u prostorima Muzeja Matije Skurjenija moći će se pogledati stalni postav slika, crteža, grafika, samoukog slikara, nadrealne poetike, Matije Skurjenija. Ulaz je slobodan (18-00) i svi ste dobrodošli u Vršilnicu i(li) muzej.
Radno vrijeme muzeja,
za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika:
24. 12. 2022. Badnjak, zatvoreno
25. 12. 2022. Božić, zatvoreno
26. 12. 2022. zatvoreno
27. 12. 2022. 10 – 17 sati
28. 12. 2022. 10 – 17 sati
29. 12. 2022. 10 – 17 sati
30. 12. 2022. 10 – 17 sati
31. 12. 2022. zatvoreno
1. 1. 2023. Nova godina, zatvoreno
2. 1. 2023. zatvoreno
3. 1. 2023. 10 – 17 sati
4. 1. 2023. 10 – 17 sati
5. 1. 2023. 10 – 17 sati
6. 1. 2023. Sv. Tri kralja, zatvoreno.
7. 1. 2023. 10 – 17 sati
8. 1. 2023. 12 – 17 sati
Muzej Matije Skurjenija od 2. studenog 2022. ima novo (zimsko) radno vrijeme.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 10 do 17 sati. Nedjelja od 12 do 17 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC.
U utorak, 18.10. 2022. u Muzeju Matije Skurjenija otvorena je izložba dječjih igračaka tvornice Biserka iz Zagreba. Ona je nastavak suradnje muzeja sa jednim od velikih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji je u zaprešićkom muzeju odlučio ekskluzivno izložiti, veliki dio proizvodnog asortimana, jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj državi. Politeova zbirka Biserkinih igračaka je sigurno jedna od najcjelovitijih u Hrvatskoj i ove vrijedne i važne igračke sačuvane su zbog velike sakupljačke strasti, antikvarske upornosti, kao i poznavanja relevantnosti designa bivše socijalističke države, od strane ovoga svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima, bez pretjerivanja, iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost…Izložbu je otvorio dr. sc. Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, osnivača muzeja.
Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1962. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Posebno je zanimljivo kako je Disney, veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje u svijetu, poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki. Zagrebačka tvornica je, uz Disneyje popularne junake, imala autorska prava i proizvodila likove Štrumpfova, Stanleya i Olija, Pink Panthera, a proizvodila je i Miss Piggy iz Muppet Showa, Mačka u čizmama i dr.
Biserka je počela sa radom 1946. kao zadruga koja se bavila pletenjem mreža u prizemlju Ilice 118, a onda je prešla na izradu lutaka koje su se radile od brašna i kaširanog papira. Nakon pojave PVC-a prešlo se na ručno lijevanje igračaka dok se na kraju došlo do strojne proizvodnje istih. Uz druge igračke proizvodila je i maskote, društvene igre te lopte, koje su Rusiju, Njemačku, Češku, Mađarsku, Francusku, Italiju i druge zemlje. Radionica je dobila ime Biserka po kćerki Olge Volčanšek, djevojčici koja je nakon završene Učiteljske škole radila u Osnovnoj školi u Gornjoj Bistri.
Otvorenju je prisustvovao i nekadašnji direktor Biserke, Marko Bogdanović, koji je pribavio licencu za proizvodnju Disney-evih popularnih junaka.
Izložba je realizirana uz potporu Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do 10. prosinca 2022.
18.10.2022., u 18:30 u prizemlju Muzeja Matije Skurjenija, otvorena je izložba crteža djece iz OŠ Pušća i PŠ Dubravica. Na kreativnim radionicama, pod mentorstvom dr. sc. Duše Šarunić, Jadranke Sutlarić, prof. i Marijane Garašić Kovač, prof., djeca su slobodno likovno interpretirali likove bana Josipa Jelačića i njegove supruge Sofije.
Ova komorna izložba, dobro se uklopila u pripreme za apliciranje Grada Zaprešića, kao grada prijatelja djece, a može se pogledati do 5. studenog 2022.
Muzej Matije Skurjenija nastavlja suradnju sa jednim od najvećih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji će u zaprešićkom muzeju ekskluzivno izložiti, gotovo, potpuni proizvodni asortiman (od osnutka 1946. do zatvaranja 2011.), jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj SFRJ. Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1963. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Zanimljivo je da je Disney, kao veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo tako da mu se ne vide prsti. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki.
Igračke su to koje su obogatile dječju maštu i obilježile generacije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Mickey Mouse, Bamby, Donald Duck i dr. poznati bezvremeni likovi, sačuvani su zbog velike sakupljačke strasti i poznavanja važnosti i vrijednosti designa socijalističke bivše države, od strane svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost. Zahvaljujući profesionalnoj suradnji sa Muzejom Matije Skurjenija i velikim zadovoljstvom sa prezentacijom kolekcije unikatnih predmeta i produkt designa Jugokeramike/Inkera, iz 2021. Politeo je odlučio kolekciju pokazati stručnjacima i široj javnosti, u Zaprešiću.
Izložba se otvara 18.10.2022. u 19:00 sati, a trajat će do 10. 12. 2022.
18. listopada 2022. u 18:30 sati u prizemlju Muzeja Matije Skurjenija, otvorit će se izložba crteža djece iz OŠ Pušća i PŠ Dubravica. Na kreativnim radionicama, pod mentorstvom dr. sc. Duše Šarunić, Jadranke Sutlarić, prof. i Marijane Garašić Kovač, prof., djeca su slobodno likovno interpretirali likove bana Josipa Jelačića i njegove supruge Sofije…
Izložba će biti otvorena do 5. studenog 2022.
U subotu, 8. listopada 2022. u Galeriji naivne umjetnosti, Hlebine, otvorena je izložba slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, naziva: ˝Mistični sanjar nadrealnih vizija˝. Hlebine su jedno od najpoznatijih sela u Hrvatskoj, a i šire, jer je to mjesto nastanka hrvatske naivne umjetnosti. Krsto Hegedušić, koji je radio kao učitelj u tamošnjoj osnovnoj školi ˝otkrio˝ je talent Ivana Generalića, koji je sigurno najznačajniji i najuspješniji slikar, hrvatske naivne umjetnosti. On je i početak tzv.ˮhlebinske školeˮ, za čijim su uspjehom slijedili drugi..
Matija Skurjeni nikad nije izlagao u ovoj povjesnoj galeriji. Ne znamo razlog? Možda zato što njegova umjetnost, iako su je mnogi ˮelegantnoˮ uvrštavali u taj opširno-opisni pojam, ima drugačiju poetiku i samo nadahnuće. Ona bi se mogla preciznije opisati kao jedinstveni postmodernistički spoj nespojivog; nadrealno-fantastične, naivne, podsvjesno-oniričke, marginalne i(li) outsiderske umjetnosti. Matija Skurjeni, kao i još neki izraziti pojedinci, bio je dugo pridružen ili gotovo zaključan, u kontekst svojevrsnog konstrukta naivne umjetnosti. No nakon njegove prijelomne 1. izložbe u Parizu, 1962. pisac, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, José Pierre (naslijedio André Bretona kao predvodnika nadrealističkog pokreta), lucidno je napisao; ¨Istraživanje unutarnjeg svijeta koje dopunja i opravdava ulaskom u vanjski svijet podzemnih sila, to je ključ Skurjenijeva djela…Uistinu nadahnut Skurjeni , koji danas ima 64 godine, radikalno se razlikuje od tolikih nespretnih realista, kojima se odmah lijepe općenite etikete ˝naivaca˝ . Skurjeni je izvorni umjetnik…
Na otvorenju, o izložbi i velikom slikaru, govorili su dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, Helena Kušenić, viša kustosica, autorica predgovora u katalogu, Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matije Skurjenija, kao i Srećko Skurjeni, sin Matije Skurjenija. On je došao na otvorenje sa obitelji.
ˮ Veliku dobrodošlicu Skurjeniju želi i Galerija naivne umjetnosti Hlebine, koja nakon više od pola stoljeća postojanja konačno ugošćuje ime svjetskog značaja i kalibra, ime koje nadilazi okvire naivne umjetnosti, ali svakako čini njen sastavni dio. Činjenica da Skurjeni (rano) ostvaruje inozemne uspjehe u okviru akademske zajednice intrigantna je i tjera na razmišljanje i istraživanje ovog nesvakidašnjeg opusa bez jednoznačnog opredjeljenja, a u doticaju s naivom, umjetnošću nadrealizma i metafizičkog slikarstvaˮ, piše u katalogu kustosica izložbe Helena Kušenić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-Križevačke županije i Grada Koprivnice, a bit će otvorena do 6. studenog 2022. godine.
In memoriam, Matija Skurjeni (14.12.1898.-4.10.1990.)
˝Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti… Bio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena…Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove i željeznice…Kako je uspijevao gledati na ˮdrugu stranuˮ? Kakvim unutarnjim očima, senzorima je primao nove snove, vizije? Jeli ih dobijao samo za sebe ili je odabran da (nam) ih proslijedi? To su temeljna pitanja kada pokušavamo odgonetnuti barem malo od njegovog enigmatskog, začudnog, drugačijeg, začaranog (kako to svojevremeno netko lucidno napisa), slikarstva. Skurjeni, kao da je bio stanovnik dva različita svemirska prostora, dvije kozmičke (do sada) nepoznate dimenzije? On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama? Pitam se, ne sam, kakvo je to vrijeme? Njegovo je vrijeme zgusnuto, dramatično i teče u svim smjerovima. Za razliku od školovanih znanstvenika i suvremenih umjetnika, Skurjeni je iskusio metafizičko vrijeme u kojemu je sve moguće. Pa čak i vizija zbilje koja će se tek ostvariti, pola stoljeća kasnijeˮ.
U sjećanje na ˝odlazak sa ovoga svijeta˝, organizirana je izložba slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, naziva: ˝Mistični sanjar nadrealnih vizija˝, koja se otvara 8. listopada 2022. u 18 sati u Galeriji naivne umjetnosti, Hlebine. Skurjenijeva prva izložba u mjestu nastanka hrvatske naivne umjetnosti…Izložba će biti otvorena do 6. studenog 2022. godine.
