20. svibnja 1859. preminuo ban Josip Jelačić

Na današnji dan, prije 161. godinu u Zagrebu je preminuo omiljeni hrvatski ban Josip Jelačić. Pokopan je, po vlastitoj želji, u kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima, koje je sam kupio i gdje je živio sa suprugom groficom Sofijom Stockau. Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), vojno-krajiški časnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vremenu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te početaka oblikovanja modernoga građanskog društva. Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije.

Josip Jelačić, podrijetlom je iz stare hrvatske plemićke obitelji koja je svoje podrijetlo vezivala uz područje tzv. Turske Hrvatske (danas Bos. krajina, prostor između rijeka Une i Vrbasa). Iako se misli kako se njegov pridjevak ,,od Bužima,, odnosi na mjesto Bužim blizu Cazina, činjenica je kako se taj dodatak prezimenu veže za obiteljski posjed Buzin kraj Velike Gorice.

Josip je najstariji od četvero djece, austrijskog podmaršala Franje Jelačića i Ane rođ. Portner. Josipov otac Franjo istaknuti je vojskovođa i dobitnik viteškog vojnog reda Marije Terezije (njem. Militär-Maria-Theresien-Orden, u Hrvatskoj poznat i kao orden Marije Terezije, uveden 1757.), za izvanredne zasluge u ratu, prilikom obrane Feldkircha u austrijskom Voralbergu od brojnijih Napoleonovih trupa. Majčin otac i ujak Vinko Knežević, bili su također istaknuti generali od kojih je Vinko bio također nositelj viteškog vojnog odličja Marije Terezije. Uprkos najvećih zasluga za austrijsko carstvo, Franjo Jelačić nije mogao financirati školovanje Josipa na elitnoj vojnoj Akademiji Theresianum u Beču, već su njegovi časnici i suborci skupili potrebna sredstva. Postao je hrvatski ban jednoglasnom odlukom hrvatskoga Sabora 1848. ,,Ponosio sam se uvijek što me je hrvatska majka u hrvatskoj domovini rodila…Evo sam, narode mili, dušom i tijelom tvoj ban,..(dio govora bana Jelačića prilikom banske instalacije, 5. lipnja 1848.). Jedan je od trojice najznačajnijih austrijskih vojnih zapovjednika, 19. st. (Windischgratz, Jelačić, Radetzky). Ban Josip Jelačić hrabro i sudbinski zaštitio je hrvatski i ostale slavenske narode, od mađarskog negiranja i nepoštivanja stoljetnih ravnopravnih odnosa unutar složene višenacionalne države, te je morao i nevoljko je krenuo u vojnu na onodobnu Ugarsku. Ipak unatoč silnih vojnih uspjeha, on je ujedno i tragična osoba jer je sve ono za što je ratovao, samovoljom Cara Franje Josipa I, kasnije ukinuto i pokazalo se kako je iskorišten za unutarnje austrijsko-mađarske obračune.

 „Moje ime pripada povijesti. Ona će pisati o meni, ali o onome što se krilo u mom srcu neće ništa kazati.” 

Zbirka Jelačić 5

Zbirka Jelačić 12.

20190216_154004

A.

1

20190528_162834

HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.1. HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.1 HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.2 HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.4