Od utorka, 16. studenoga 2021., prilikom ulaska u prostorije Muzeja Matije Skurjenija ili dolaska na posao svi javni i državni zaposlenici kao i oni u tijelima na lokalnoj razini, moraju predočiti EU digitalnu potvrdu, odluka je Nacionalnog stožera CZ RH.

Dužnosnici, službenici, zaposlenici i posjetitelji dužni su potvrde pokazati osobi koju je ovlastio poslodavac. Kontrola se provodi pomoću covidGO aplikacije (skeniranjem QR koda).

Oni koji odbiju testiranje ili pokazati potvrdu, ne mogu ući u prostorije Muzeja Matije Skurjenija.

Napomena: Odluka se ne odnosi na studente, učenike, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode djecu u ustanove ili prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, za one koji idu podići EU digitalne potvrde kao i na one kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje.

Muzej Matija Skurjeni od 2. studenog 2021. ima novo (zimsko) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 10 do 17 sati. Nedjelja od 12 do 17 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su držati propisani razmak i poštivati sve epidemijske mjere. U muzeju može boraviti, u isto vrijeme, najviše 45 posjetitelja.

U Četvrtak, 14. listopada 2021. u 19:30 sati u Muzeju Matije Skurjenija zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, dr. sc. Alan Labus, otvorio je samostalna izložbu slika akademskog slikara Jaroslava Nováka, naziva: ˝Prema smislenoj/smislenijoj svarnosti˝. Istaknutom umjetniku, to je prva izložba u RH i nastavak je suradnje sa likovnim umjetnicima i galerijama iz Bratislave, nakon što je Muzej Matije Skurjenija, realizirao zapaženu izložbu Matije Skurjenija u Slovačkoj naziva: ˝Čaro okamihu˝ od 7.9. – 4.10. 2019. Otvorenju je prisustvovala i g-đa Lydija Patafta, asistentica veleposlanika Slovačke Republike…

Jaroslav Novák rođen je 28. prosinca 1961. u Trenčinu u Slovačkoj. Između 1981. i 1987. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi gdje je živio do 1998. godine, a kasnije se preselio u Sládkovičovo. Od 2014. bavi se uglavnom ˮslobodnimˮ slikarstvom. Izlagao je samostalno u Sládkovičovo, Bratislavi, Banskoj Bistrici, Pragu i Budimpešti. Njegovi  radovi nalaze se u privatnim zbirkama u Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj i SAD-u. Član je Udruženja slovačkih umjetnika…

ˮIzložba slovačkog umjetnika Jaroslava Nováka svoju malu seriju posebnosti tu ne prestaje nizati –istaknimo i koliko je kulturološki važna. Pandemijsko doba ne favorizira formiranje kulturnih veza pa je jasno zašto ovo osobito uzbuđenje. Ali zapravo, koliko smo sličnih izložbi imali priliku vidjeti i prije ovih gladnih godina; sjećamo li se zaista nekih zapaženih međunarodnih gostovanja? Izlagačka praksa u Hrvatskoj već je dulje vrijeme lokalno samodostatna – mislim tu na tradicionalne umjetničke medije i postupke –a scena, zatvorena u pogledu u sebe, rijetko gleda mimo i oko sebe..(…). Slikarstvo ispunjeno kanonskim referencama, u trajnom post-odnosu prema modernizmima dvadesetog stoljeća žilavo je živo. Publici u isto vrijeme razumljivo i uzbudljivo, poput kakve je enigmatske ploče: poziva na igru raspoznavanja poznatog od zagonetnog, novog od starog asortimana. Takvo rekombiniranje referenci i odstupanja od njih prva je karakteristika koju uočavamo na Novakovim kompozicijama. Njegova velika platna nedvosmisleno se nadovezuju na maniru Nove slike, kao što je širok i repertoar asocijacija na ranije-izme dvadesetog stoljeća. Apstraktni ekspresionizam i njegovi derivati očito su mu dobro poznati, a erudicija akademskog slikara tu dakako ne prestaje,..(…). Grafizam i glasnost odlike su ulične umjetnosti, bez sumnje još jednog izvora ideja za Novákov repertoar˝., piše u predgovoru kataloga, likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti, Miona Muštra, prof. na ALU u Zagrebu…

Izložba je realizirana sredstvima zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do Nedjelje, 28. studenog 2021. uz pridržavanje epidemioloških mjera. U muzeju može boraviti najviše 45 osoba istovremeno, na sve tri etaže.

17. srpnja 2021. otvorena je izložba crteža na foliji Matije Skurjenija, sa radovima iz fundusa Muzeja Matije Skurjenija. Dio je to ciklusa izložbenih projekata, kojom Muzej Matije Skurjenija nastoji istražiti njegov (do sada) nepoznat dio umjetničkog opusa, koji nije bio nigdje javno prezentiran, jer je bio spremljen u depou muzeja. Kustos izložbe, koji je napravio izbor radova i likovni postav, je ravnatelj Ante Žaja.

Skurjeni je 1960-ih i dijelom 70-ih g. radio izuzetno originalne crteže tušom na prozirnoj foliji. Većina tih crteža bila je pospremljena u muzejskoj čuvaonici i nije bila u cijelosti nikada izložena u javnosti. S ozirom kako su crteži izuzetno osjetljivi, trebalo ih je odgovarajuće opremiti za postavljanje na zidove muzeja. Za uramljivanje izabrani su  natur kvalitetani okviri, koji ne odvlače pažnju sa samih radova, a u isto vrijeme koji odgovaraju svim crtežima. Izloženo je ukupno 28 crteža, veličine od 10×15 do 20×30 cm. Izložba je početak višeslojnijeg istraživanja umjetnosti ovoga velikog i zagonetnog autora, a ˝sakrivenog˝ u ladicama depoa.

Radi epidemioloških razloga, izložba nije imala službeno otvorenje, već se mogla pogledati od dana otvorenja. Najveći broj posjetitelja, koji mogu boraviti u isto vrijeme na tri etaže muzeja, je 45.

Izložbu je moguće pogledati do 26. rujna 2021.

U Subotu 26.6. u prekrasnom ambijentu Novih dvora, ispred Muzeja Matija Skurjeni, otvorena je izložba; “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, dr. sc. Alan Labus, uz kolekcionara Tonija Politea i ravnatelja muzeja…Izložba je privukla dosta interesa lokalne javnosti jer se većina (starije) generacije živo sjeća te važne tvornice, koja je zapošljavala uglavnom žensku radnu snagu…Posebnost izložbe na kojoj možemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Kraš, Univerzijadu 87, 20-ak unikatnih zdijela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije, kao i veći broj porculanskih pločica akademika Miroslava Šuteja…

˝Jugokeramika je bila i poprištem prvih pokušaja konkretne implementacije dizajna u domaću industriju, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima velike serijske proizvodnje (planirani početni kapacitet tvornice iznosio je 5500 tona posuđa godišnje). Ta je tvornica među prvima u Jugoslaviji počela zapošljavati dizajnere (već 1954.!), što pokazuje zavidnu razinu svijesti tadašnjeg rukovodstva o važnosti uvođenja dizajna u proizvodnju…Dizajnerice Jugokeramike sudjelovale su na svim važnijim domaćim izložbama primijenjenih umjetnosti i dizajna, a sudionice su i najvećeg uspjeha hrvatskog dizajna – srebrne medalje na XI. milanskom Triennalu, 1957. godine. Međutim, unatoč početnom vjetru u leđa, tvornički proizvodni program tijekom godina trpjet će stalne oscilacije od masovno proizvedenih, prosječnih (pa i ispodprosječnih) proizvoda na tržištu, do pojedinačnih istupa vrhunskog dizajna na specijaliziranim izložbama˝. (Koraljka Vlajo, ˮJugokeramika kao metafora-između težnji i mogućnostiˮ, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2010.).

Zbirka Politeo posjeduje unikatne  predmete Jugokeramike/Inkera kakve ne posjeduju nacionalni muzeji…Na otvorenju je bila prisutna i jedna od značajnijih dizajnerica, Anica Kuhta Severin, koja je umirovljena 1992…

Izložba se može pogledati do 25. kolovoza 2021.