1..

Otvorenje godišnje izložbe članova udruge Vladimir Maleković, 2022.

U subotu, 27. 8. 2022. u 20:00 sati u Muzeju Matije Skurjenija otvorena je godišnja izložba članova udruge “Vladimir Maleković” iz Brdovca. Ta izložba, 3. put organizira se u našem muzeju jer se domicilni Muzej Brdovec preuređuje.

Otvorenju je prisustvovao veliki broj ljubitelja umjetnosti i prijatelja samih stvaratelja…Radovi raznih likovnih poetika, tehnika i dimenzija, izvrsno su se uklopili u povijesni ambijent zgrade…Na otvorenju su govorili, predsjednik GV općine Brdovec, g-din Damir Slavnović, g-đa Đurđica Haladi, predsjednica udruge, ravnatelj i kustos muzeja Ante Žaja, dok je tekst Silvije Limani, autorice predgovora u katalogu, pročitala predsjednica Matice hrvatske, ogranak Zaprešić, g-đa Višnja Poropat Vujnovac.

Posjetitelji su uživali u glazbenom programu Stefani Pijetlović-sopran i Nikole Šrajbeka-gitara, koji su pozvani na bis.

Izložba se može pogledati do 9. 9. 2022.

 

1.. 1. 1 2 3 4 5. 5 6 8 9 10 11

1.

O Skurjenijevom (i našem) Trećem svjetskom ratu

O Skurjenijevom (i našem) Trećem svjetskom ratu

1) Matija Skurjeni naslikao je 1969. godine veličanstvenu i enigmatičnu sliku Treći svjetski rat. Taj apokaliptični, ali i nestvarni, naziv ispisao je, cinober crvenom uljanom bojom uz sami donji rub platna. U sredini, kao i na svim njegovim zaključanim slikama, koje su produkt  kaleidoskopskih teških ˝snova u boji˝. Ova slika, bogata i dinamična kao neka  barokna simfonija, ostavlja (nas) gledatelje u nedoumici i, blagom, strahu. Od središnjeg dijela sa prikazom dijaboličnog lica, koje halapljivo i sa velikim zadovoljstvom guta cijelu ljudsku materijalnu civilizaciju, prikazanu putem simbola glavnih gradova, do bezbroj manjih dramatičnih dijelova, na lijevoj i desnoj strani od ˝zvijeri˝. U tu ˝crnu rupu˝, bezdan usred nepreglednog tamnog oceana, usisano je sve, neboderi, crkve, tornjevi, trgovi, brodovi, banke, mostovi, ljudi,…Taj prikaz-slika istovremeno nas magnetski privlači, ali i odbacuje. Izaziva tisuće pitanja na koja je nemoguće racionalno odgovoriti. Je li slika upozorenje i(li) ˝potvrda˝ budućeg stravičnog događaja? Zašto je morao naslikati taj olovni san, odnosno noćnu moru? Što nam je želio reći o budućim, ili možda sadašnjim događajima? Tko je stvarno bio ˝željezničarski umirovljenik˝ Skurjeni; vizionar, prorok ili samo običan izvorni slikar? Svojevrsni medij, kozmički senzor, prijemnik sa točno namještenom frekvencijom za neotkriveni svijet podsvijesti?

2) Gledajući detaljno veliku sliku (94 x 138 cm.), neki nam se prizori čine već viđenim. Jeziva scena očajnih ljudi, zarobljenih u gorućim neboderima-blizancima, koji su iskakali kroz prozore. Televizijske slike pretrpanih i potopljenih čamaca, izgubljenih migranata u dubinama Sredozemnog mora. Ljudi, koji zbog elementarne nepogode, uzrokovane misterioznim ˝el Ninom˝, na krovu kuće čekaju spašavanje helikopterom. Sjećamo se nevjerovatnih poplava, razornih tornada i tropskih oluja, koje su pogodile nezaštićene,..Vidljiva je detaljna narativna dokumentarnost, čak i onim pojedincima ograničene percepcije, ovog antologijskog remek djela. Zbog svojega nutarnjeg paralelnog svijeta, koji je jasno vidio i likovno precizno predočavao, Matija Skurjeni  mogao je kao običan samouki slikar, iz nekog istočnoeuropskog provincijskog ˝malog mista˝, imati samostalnu izložbu 1962. u centru umjetničkog svijeta Parizu, pod pokroviteljstvom avangardnih nadrealista.

3) Do jučer nam jedan dio ove magične slike nije izazivao poseban interes. Ništa neobično, jer je ova umjetnina ispunjena scenama i događanjima, pa smo neke njene djelove preskočili ili previdili. Ali unatrag 6 mjeseci to nije tako…Na samom vrhu, iznad simbola država, Indije, Turske, Kube, Španjolske, Meksika, Belgije, Burme, Japana, Portorika, smjestila se Rusija (ili ondašnji SSSR). Crkva svetog Vasilija Blaženog dio je Crvenog trga, mjesta ideološke, političke i vojne moći, koju simbolizira Kremlj i svi njegovi generali, carevi i predsjednici. Moskva, koju predstavlja ta lijepa arhitektura, posjeduje razornu nuklearnu moć i u mogućnosti je, ovu našu plavo-zelenu svemirsku lopticu, pretvoriti u cementnu prašinu, u jedan tren. Je li Matija vidio naše bestijalno 21. stoljeće? Je li sve (ipak) plod njegove velike slikarske mašte? Teška pitanja, koja nije moguće, danas i ovdje, zaobići ili ignorirati…Slikar je krajem 1960-ih u snovima proživljavao treći svjetski rat. On koji je bio ranjen u Velikom ratu, ponovo je bio sudionik i svjedok, brutalnih slika koje je smiono stavio na ovo povjesno platno. Želio nas je uplašiti i upozoriti na zadnju sekundu čovječanstva, ako nastavimo nasilje, destrukciju, nehuman odnos moći prema drugima, slabijima. Možda se čovječanstvo, u njegovom proročanskom snu, samouništilo, ali ta sanja nemora danas biti točna i ispravna? Jer se vrijeme ubrzalo. I ondašnji i današnji zemaljski algoritmi, nisu ni približno isti. Koliko god smo sada, radi psihopatske manjine, na rubu propasti, toliko je veća snaga većine koja istinski želi mir. Matija je teško traumatiziran ratom, bio iskreni mirotvorac, tzv. pacifist. Poznat je njegov skromni crtež Golub mira, za kojeg svojevremeno reče Andre Breton, kako više vrijedi nego Picassova Golubica mira.

4) Apsurdno zvuči, ali slika nije negativna, iako prikazuje tragediju, jad i raspad svih ljudskih vrijednosti. Ona nam je jedinstven podsjetnik kako moramo biti ozbiljni, odgovorni i hrabri. Upozorenje na ono što nam se može dogoditi radi nesmotrenosti, pohlepe, komformizma, otuđenosti. Što nam je jednostavno neminovnost, ako nastavimo sa barbarstvom, sukobima, prijetnjama, otimanjem, a ne suradnjom, razumjevanjem, uvažavanjem, prihvaćanjem…Slika upozorava i na glad!?

Ante Žaja, kustos

1. 2.. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 11. 12.

291667111_5202441553205664_3781019692528641759_n

Otvorenje izložbe Hrvoja Marka Peruzovića

U Utorak, 5. 7. 2022. otvorena je u Muzeju Matije Skurjenija izložba slika Hrvoja Marka Peruzovića, naziva “Lingua franca”.

Izložbu je u ime Grada Zaprešića, osnivača muzeja, otvorila Pročelnica za društvene djelatnosti, g-đa Sandra Sabol Valenčak…O slikaru i pjesniku govorili su ravnatelj i kustos muzeja, te autorica zapaženog eseja/predgovora u katalogu izložbe, likovna kritičarka i prof. na ALU u Zagrebu, Miona Muštra.

Ova zanimljiva izložba može se pogledati do 17.8.!

291667111_5202441553205664_3781019692528641759_n 292205793_5202443306538822_1444736375561971264_n 292211737_5202443123205507_413931782733158412_n 292215425_5202443216538831_6677479326842254848_n 292235886_5202443853205434_5949357977146531597_n 292351804_5202443496538803_7072290912935893405_n 292450056_5202442876538865_2715690567571081577_n 292487557_5202443429872143_5564831138734270504_n 292503929_5202442976538855_1802204854410352552_n 292512450_5202443613205458_3020185073766741118_n 292688254_5202443056538847_5637435083100333459_n

Umirovljen.Izložba.MuzejM.Skurjeni.PLAKAT

otvorenje izložbe umjetničkih radova članova Udruge umirovljenika Grada Zaprešića, 27. 06. 2022. (Ponedjeljak) u 18:00 sati

Udruga umirovljenika Grada Zaprešića i Muzej Matije Skurjenija, pozivaju Vas na otvorenje izložbe umjetničkih radova, čiji su autori umirovljenici koji pohađaju kreativne radionice u sklopu projekta ˮAktivan i uključenˮ, 27.06. 2022. (Ponedjeljak) u 18:00 sati.

Program poticanja aktivnog starenja na području Grada Zaprešića, financiran je od strane Europskog socijalnog fonda, a u partnerstvu sa Gradom Zaprešićem i udrugom CeZaM.

Vidimo se na otvorenju u Muzeju Matije Skurjenija.

Umirovljen.Izložba.MuzejM.Skurjeni.PLAKAT

lingua, B

5. srpnja 2022. u 20:00 sati, otvorenje samostalne izložbe akademskog slikara i pjesnika Hrvoja Marka Peruzovića

U utorak, 5. srpnja 2022. u 20:00 sati u Muzeju Matije Skurjenija otvara se samostalna izložba slika akademskog slikara  i pjesnika Hrvoja Marka Peruzovića, naziva: ˝Lingua franca˝. Istaknutom suvremenom hrvatskom umjetniku, osobito popularnom na društvenim mrežama, to bi bila prva izložba u Zaprešiću.

Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio je grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ðure Sedera. Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Izlagao je na šezdesetak samostalnih izložbi, kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim likovnog, već se duži niz godina bavi i književnim stvaralaštvom. Piše poeziju, kratku prozu, likovne eseje i aforizme. Dobitnik je prve nagrade „Post scriptum“ za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu festivala književnosti KaLibar. Objavio  zbirku pjesama „Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)“ u izdanju izdavačke kuće Jesenski i Turk.

ˮHrvoje Marko Peruzović vrstan je crtač i slikar lako čitljiva likovnog svijeta, čak i kada pojedine svoje kompozicije stupnjuje do apstrakcije. Već par desetljeća oslikava zatvoreni spektar tema te rekombinira nekolicinu motiva u ponavljajuće, jednostavne kompozicijske shemeDruge pak karakteristike Peruzovićeva slikarstva koje su pravilno uočili, povjesničari umjetnosti dosad nisu interpretirali, poput,primjerice, trajne i smislene veze sa secesijskim vizualnim idiomom Skarabej kojega Peruzović nerijetko slika kako stoji nasuprot golema (sunčeva) kruga–je li to uprizorenje rekurzivne metafore o stvaranju svijeta i stvaranju umjetnosti, odnosu između ja i kozmosa? Jeli to uopće simbolička gema ili tek kukac kornjaš – kotrljan, truležar, balegar – sizifovski metaforičan, trudbenički trivijalan, otužan, smiješan, ˮloše dizajniranˮ – da parafraziram samog umjetnika kao pjesnika? ˮ, piše likovna kritičarka i povjesničarka umjetnosti, profesorica na ALU u Zagrebu, Miona Muštra

Izložba je realizirana sredstvima Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do srijede, 17. kolovoza 2022. Planirana je pjesnička večer sa Hrvojem Markom Peruzovićem, u prostorima muzeja, a u suorganizaciji ˮGradske knjižnice Ante Kovačićaˮ iz Zaprešića, u vremenu trajanja manifestacije ˮMjesec hrvatske knjigeˮ (15. 10. – 15.11. 2022.).

20220505_142650R HMP-plakat-2022.W3 20220505_145352R 20220505_152738R 20220505_150114R 20220505_145750R

LOGO-print-radno vrije.Ljetno.NOVO.W

Novo tzv. (ljetno) radno vrijeme muzeja

Muzej Matije Skurjenija od Petka 1. travnja 2022. ima novo (ljetno) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 12 do 19 sati.

Nedjelja od 14 do 19 sati.

Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su držati propisani razmak i poštivati sve protuepidemijske mjere.

LOGO-print-radno vrije.Ljetno.NOVO.W

20220128_194650

Otvorenje izložbe slika Drage Jančića: ″Hommage a Dragutin Grgas- Beli“

U Petak, 28.1.2022. u tzv. “Noći muzeja 2022˝. u Muzeju Matije Skurjenija, otvorena je izložba slika Drage Jančića naziva ″Hommage a Dragutin Grgas- Beli“.

Izložba uglednog slikarskog doajena, likovnog pedagoga i istaknutog društvenog djelatnika, dovela je u muzej brojne njegove poštovatelje i izazvala je veliki interes javnosti..Na otvorenju je govorio ravnatelj-kustos muzeja Ante Žaja, pisateljica predgovora u katalogu Paula Bučar i dr. sc. Alan Labus, koji je u ime Grada Zaprešića izložbu i formalno otvorio.
Slike Drage Jančića mogu se pogledati do 16. ožujka 2022. uz posjedovanje Covid potvrde i poštivanje svih epidemioloških mjera!
Izložba je realizirana sredstvima zagrebačke županije i Grada Zaprešića.
20220128_192711 20220128_192725 20220128_192732 20220128_192741 20220128_192750 20220128_192804 20220128_192821 20220128_192920 20220128_192955 20220128_194643 20220128_194650 20220128_194654 20220128_194800 20220128_194807 20220128_195422
JANČIĆ-plakat-2022.W

˝Noć muzeja 2022.˝ u Muzeju Matije Skurjenija, 28. 1. 2022.

˝Noć muzeja 2022.˝ u Muzeju Matije Skurjenija

  1. 01. 2022. (Petak) u 19:30 sati otvara se izložba slika Drage Jančića, naziva ″Hommage a Dragutin Grgas-Beli“.

Izložba slikarskog doajena, likovnog pedagoga i istaknutog društvenog djelatnika, Drage Jančića, rođenog 1937. u Prigorju Brdovečkom. U Zagrebu je završio učiteljsku školu 1957. godine, a 1963. godine diplomirao je likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu kod uglednih profesora Mladena Veže i Josipa Poljana. Isprva je radio kao nastavnik likovne kulture u OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici, a od 1969. godine do umirovljenja 2001. godine u OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Prigorju Brdovečkom, gdje je posebno afirmirao rad keramičarske sekcije. Iza njega su brojne samostalne i skupne izložbe.

Pisateljica predgovora u katalogu je Paula Bučar. ˝Drago Jančić ciklus slika Slikocrteži na zidu posvećuje svome prijatelju, prerano preminulom Dragutinu Grgasu Belom. Poznavajući njihov prijateljski odnos, viđen iz bliske perspektive, uočavamo autorovo dublje htijenje koje ovom izložbom pojedinačno, cjelovito i emotivno prožima smislenost i kontekst nastalih djela, poput poetična mementa.

Nastale slike tehnički, tehnološki, (ne)oblikovno i dosljedno odražavaju enformel (bezobličnu umjetnost), apstraktni umjetnički pravac koji se formirao ranih poratnih godina i traje do polovice šezdesetih 20. stoljeća.˝

Izložba će biti otvorena do 16. 3. 2022., a u ˝Noći muzeja 2022.˝, moći će se pogledati od 19:30-00:00 sati. Naravno, uz posjedovanje valjane kovid potvrde i pridržavanje ostalih epidemioloških mjera.

JANČIĆ-plakat-2022.W _n1 _n2 _n

LOGO.Matije Skurjenija.W

Radno vrijeme muzeja za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika:

24. 12. 2021. Badnjak, zatvoreno

25. 12. 2021. Božić, zatvoreno

26. 12. 2021. zatvoreno

27. 12. 2021. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

28. 12. 2021. 10 – 17 sati

29. 12. 2021. 10 – 17 sati

30. 12. 2021. 10 – 17 sati

31. 12. 2021. zatvoreno

1. 1. 2022. Nova godina, zatvoreno

2. 1. 2022. zatvoreno

3. 1. 2022. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

4. 1. 2022. 10 – 17 sati

5. 1. 2022. 10 – 17 sati

6. 1. 2022. Sv. Tri kralja, zatvoreno.

7. 1. 2022. 10 – 17 sati

8. 1. 2022. 10 – 17 sati

 

 

COVID-potvrda-o-cijepljenju

Ulazak u prostorije Muzeja Matije Skurjenija uz predočenje EU digitalne potvrde

Od utorka, 16. studenoga 2021., prilikom ulaska u prostorije Muzeja Matije Skurjenija ili dolaska na posao svi javni i državni zaposlenici kao i oni u tijelima na lokalnoj razini, moraju predočiti EU digitalnu potvrdu, odluka je Nacionalnog stožera CZ RH.

Dužnosnici, službenici, zaposlenici i posjetitelji dužni su potvrde pokazati osobi koju je ovlastio poslodavac. Kontrola se provodi pomoću covidGO aplikacije (skeniranjem QR koda).

Oni koji odbiju testiranje ili pokazati potvrdu, ne mogu ući u prostorije Muzeja Matije Skurjenija.

Napomena: Odluka se ne odnosi na studente, učenike, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode djecu u ustanove ili prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, za one koji idu podići EU digitalne potvrde kao i na one kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje.

COVID-potvrda-o-cijepljenju