14

Otvorena izložba slika iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni, 9. 10. 2019. u G.M.Varaždin

U sklopu Srijede u Muzeju, 9. listopada je u palači Sermage otvorena izložba           „Snovi i nadrealne slike” Matije Skurjenija. Riječ je o slikama iz fundusa Muzeja „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću, a Varaždin je prvi od hrvatskih gradova u kojima će izložba gostovati.
Matija Skurjeni svjetski je poznat samouki slikar, koji je naslikanim svojim očaravajućim snovima doživio veliko međunarodno priznanje od strane avangardnog nadrealističkog pokreta, 1962. u Parizu. To je umjetnik koji je sebe našao u bijegu od stvarnosti na specifičan način, objasnio je likovni i književni kritičar i istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, akademik Tonko Maroević.
„Njegova imaginacija nosi sa sobom teret i zavičajnosti, i sjećanja na mladost i djetinjstvo, ali istovremeno dramatične i tragične stvari koje on, na neki način, pretvara u snoviđenje. Skurjeni nas svojim djelima uvodi u taj nadrealni snoviti svijet, kojim nam omogućuje prodor u onostrano.. To je svijet u kojemu je iz zbilje otvorio novu dimenziju u kojoj se nalazimo i mi, ako imamo mašte – zaključio je Maroević.
Na otvorenju izložbe bio je i ravnatelj i kustos Muzeja „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću, Ante Žaja:
„Meni je izuzetno drago kako je prva izložba djela Matije Skurjenija, iz fundusa našega muzeja, u Hrvatskoj upravo ovdje u Varaždinu, ali imali smo otvorenje Skurjenijeve izložbe i prije tri tjedna u Bratislavi. Privatni slovački kolekcionar, prije nekoliko se godina zaljubio u Skurjenijeve slike i kupovao ih je na aukcijama, a i nama je posudio jednu od tih slika za izložbu. Muzej u Zaprešiću posjeduje zbirku slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, približno oko 380 muzejskih predmeta, kao i zbirku slika naših najpoznatijih naivnih umjetnika, osim Ivana Generalića, te zbirku najvećih hrvatskih suvremenih umjetnika.
Uoči izložbe „Snovi i nadrealne slike”, u palači Herzer u Varaždinu održan je prigodni skup pod nazivom „Matija Skurjeni – život, umjetnički rad, ostavština”, a skup su organizirali Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin.
„Na znanstvenom skupu sudjelovali su eminentni predavači, među njima i akademik Tonko Maroević, Marijan Špoljar, dr. sc. Vladimir Huzjan i moj kolega Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin. Smisao svih ovih događanja je da nove generacije stručne i šire javnosti, kao i medije, pokušamo zainteresirati za dva-tri važna nacionalna izvorno-nadrealno-marginalna slikarska imena, koja imaju svoju najveću europsku umjetničku težinu – rekao je Žaja.
Djela Matije Skurjenija izazvala su velik interes varaždinske likovne publike, a izložba će ostati otvorenom za razgled sve do 27. listopada. (Izvor: Aktualno.hr )

https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/kultura/3578191/srijeda-u-muzeju-izlozba-snovi-i-nadrealne-slike-svjetski-poznatog-slikara-9-listopada-u-palaci-sermage/?fbclid=IwAR005s2U2YY8Zj8cFw8s2OO7bgDUBV16uEoOgEACmw1_sdGrf5qcaqi_9jA

1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

POZIVNICA-KORICE-W

Otvorenje izložbe slika iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni u Gradskom muzeju Varaždin, Palača Sermage, Trg M. Stančića 3, 9. listopada 2019. u 19:00 sati.

U Gradskom muzeju Varaždin, Palača Sermage, Trg M. Stančića 3, 9. listopada 2019. u 19:00 sati.  otvara se izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni (može se pogledati do 27. 10.).

Izložba naziva ,,Snovi i nadrealne slike,, rezultat je međuinstitucionalne suradnje, a sufinancirana je od strane Ministarstva kulture RH ( javni natječaj 2019.), kao i od zagrebačke županije i Grada Zaprešića…Prije otvorenja, od 17  sati, uz izložbu se u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10) održava i prigodni skup pod nazivom ,,O životu i radu Matije Skurjenija,, koji organiziraju Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin.Na skupu će govoriti akademik Tonko Maroević, Vladimir Huzjan, Marijan Špoljar, Ivan Mesek i Ante Žaja.

RUDAR SNOVA I PASTIR GMAZOVA                                                                                            Fantastični panoptikum Matije Skurjenija

Zagonetno i začudno, zasanjano i začarano slikarstvo Matije Skurjenija predstavlja iznimno značajnu dionicu hrvatske likovne umjetnosti Dvadesetoga stoljeća, s nemalim, relevantnim odjecima i izvan nacionalne kulture. (…) Nadahnuće i motivika proizlaze iz umjetnikove najintimnije sfere, iz njegove svijesti i podsvijesti, ali su teme i povodi predstavljanja i zamišljanja toliko široki da obuhvaćaju sve od osobnih uspomena do kozmičkih uzleta, od slikareve svakodnevice do vanvremenih, prapovijesnih i budućnosnih projekcija. Važno je međutim, dapače bitno, što svemu naslikanom Skurjeni uspijeva dati pečat neponovljivosti, učinak očuđenja, mjeru duboke preobrazbe viđenoga–vidljivoga–zbiljskoga.(…) Čudo Skurjenijeve kreativnosti sastoji se u metamorfozi običnoga i banalnoga u zadivljujuće, zapanjujuće i čak zastrašujuće, odnosno u pretvaranju najmaštovitijih sklopova i situacija u sustav koji možemo empatijski slijediti (premda ne i do kraja dekodirati i spoznati). Tonko Maroević (iz predgovora kataloga).

 

POZIVNICA-KORICE-W GMV-NajavaPowerPoint Presentation

20190917_190455

Otvorena izložba slika i grafika Matije Skurjenija, “Čarolija trenutka“, 17. 9. 2019. u Bratislavi

U prepunoj Savoy Art Gallery u centru Bratislave, 17.9. u 19:00 sati otvorena je izložba, Čaro okamihu (Čarolija trenutka), velikog izvorno-samoukog slikara, Matije Skurjenija, koji se na ovaj način, simbolično, vratio u Bratislavu i Srednju Europu, jer su zadnji put njegove slike bile izložene 1997. na međunarodnoj izložbi Insita 97 u Slovenskoj Narodnoj galeriji…Skurijeni je slikao svoje snove i bez obzira što nije bio likovno obrazovan, pozvan je u Pariz 1962. i izlagao je s najpoznatijim umjetnicima Nadrealizma (Toyen, Jose Pierre, Jean Benoit, Konrad Klapcheck).„Otac nadrealizma“ André Breton izuzetno ga je uvažavao i smatrao ga ravnopravnim članom nadrealističkog avangardnog pokreta. Njegov tajnik je zapisao kako je Breton svojevremeno izjavio da se Picasso sa svojom golubicom mira može sakriti pred Skurijenijevim crtežom Goluba mira i slobode…Na otvorenju je govorila kustosica izložbe, ugledna slovačka likovna kritičarka, Mária Horvátová i ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića, a dvije muzičke točke izveo je Miloš Biháry, poznati klasični i jazz pijanist. Otvorenju je nazočila i mr. sc. Ljerka Brdovčak, opunomoćena ministrica, u ime Veleposlanika RH iz Bratislave…Promoviran je i novi broj, značajnog kulturno-društvenog časopisa Milliard Sun, sa tekstom i fotografijama o Matiji Skurjeniju.20190917_190040 20190917_190053 20190917_190140 20190917_190445 20190917_190455 20190917_190504 20190917_190553 20190917_190648 20190917_192313 20190917_192925 20190917_193043 20190917_193052 20190917_200551 20190917_203525 20190917_203758 20190917_232430 20190917_232529 20190917_232654 20190917_232917 20190917_233035 DSC04342 DSC04343 DSC04349 DSC04350 DSC04351R DSC04357R DSC04361

 

 

 

A5 pozivnica.Skurjeni.SavoyW.

Matija Skurjeni, izložba slika i grafika u Bratislavi

Izložba slika, ulja na platnu i grafika Matije Skurjenija, u Bratislavi, zajednička je suradnja privatnog slovačkog kolekcionara, Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića i ugledne galerije, koja je smještena na glavnom gradskom trgu (pored Slovačkog Narodnog kazališta). S obzirom kako je Skurjeni 1997. dobio posebno priznanje na jednoj od najuglednijih međunarodnih izložbi Insita 97., koja se održavala u Slovenskoj narodnoj galeriji, ovo je idealna prilika prezentirati njegov poetski fantastično-nadrealni umjetnički svijet, novim generacijama stručne i šire javnosti, kao i brojnim turistima. Posebno imajući u vidu kako je na dunavskom otoku, pored Bratislave, otvoren jedan od velikih europskih privatnih muzeja suvremene umjetnosti, DANUBIANA MEULENSTEEN ART MUSEUM. Neke slike biti će prvi put izložene, nakon otkupa sa aukcija iz Pariza, Zuricha i Kolna…Izložba je dobila sredstva Ministarstva kulture RH, na javnom natječaju (međunarodna suradnja)…Slijedi kraći tekst iz kataloga.

,,Snovi i slike Matije Skurjenija,,

Matija Skurjeni se, napokon, (putem svojih umjetnina, naravno) vratio u Bratislavu i u Srednju Europu. To je i fer i pošteno jer je zadnje počasno priznanje, za čitavi umjetnički opus, dobio na izložbi Insita 97., u Slovenská národná galéria….Skurjeni je bio samouki slikar i čudesno maštoviti umjetnik, čije su slikane „ilustracije“ vlastitih snova i noćnih mora, 1962. oduševile članove avangardnog nadrealističkog umjetničkog pokreta. Taj skromni radnik na željeznici, koji je nekada bio pastir, rudar, ličilac, sa jedva završenom četverogodišnjom školom ,,ozbiljno,, se posvetio slikarstvu tek nakon odlaska u mirovinu 1956. Istina, on je uvijek (po)malo risao i slikao (u Muzeju Matija Skurjeni izložen je vrlo uspio portret sina, iz 1937. koji otkriva njegov veliki talent), ali tek će, nakon samostalno savladanih osnova zanata, materijalizirati svoje vizije, potisnute traume, sjećanja i snove te meteorski steći domaću i međunarodnu afirmaciju i slavu….A sve je nestvarno počelo kad je, ugledni pjesnik, dramatičar i tajnik nadrealističkog pokreta, Radovan Ivšić vidio Skurjenijeva djela te objavio članak o njemu s reprodukcijama u pariškom nadrealističkom časopisu La Brèche, 1962. Organizirana mu je 1. Pariška izložba, i u knjizi dojmova ,,otac nadrealizma,, Andre Breton tada zapisao je znamenitu opasku ,,la peinture enchantee,, (začarano slikarstvo). Slijedio je afirmativni kritički osvrt, autora člana pokreta, Jose Pierrea (,,Skurjeni ili stanje milosti,,), u poznatom časopisu Combat-Art, br. 95. Godinu dana kasnije, Rudolf Zwirner organizira mu samostalnu izložbu u Kőlnu i tako za njegovo slikarstvo zainteresira njemačke galerije i kolekcionare. Cijeli taj međunarodni uspjeh, prijateljevanje sa najvećim umjetnicima nadrealističkog pokreta, finalizirano je uvrštenjem njegovih slika na izložbi Surealism?, 1970. u Stocholmu u Moderna Museet….Matija Skurjeni stvarao je u vrlo turbulentnom vremenu nakon strašnog iskustva destrukcije i nasilja 2. svjetskog rata, kao i poslijeratne hladnoratovske podjele Europe na dva dijela. Vrijeme velikog siromaštva i straha, kao i surova iskustva ranjavanja u rovovima 1. svjetskog rata, opredijelili su ga za iskreni pacifizam. U turobnom prostoru, ispunjenom sivilom svih nijansi, on se okreće svjetlosti, prirodi, a gruba java otjerala ga je potpuno podsvjesnom, snovitom, oniričkom….Navesti ću, ovdje, kao zanimljivost kako je Skurjeni, nakon buđenja, u malu bilježnicu kratko zapisao svoj san i u toku dana bi napravio jednostavni crtež, koji je (ako ga je posebno nadahnuo) kasnije pretvorio u veliku sliku. Tako su nastala antologijska dijela, koja su jedinstvena svjetska umjetnička baština.

Ante Žaja

A5 pozivnica.Skurjeni.SavoyW.

TROGRLIĆ-LOGO

Muzej Matija Skurjeni, Ravnatelj, mandat 2019-2023.

Temeljem članka 26. Zakona o muzejima (NN 61/18), članka 3. Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), članka 12. Statuta Muzeja Matija Skurjeni u Zaprešiću, te članka 22. Statuta Grada Zaprešića (Službene novine Grada Zaprešića br. 04/09, 02/13, 06/13-pročišćeni tekst, 07/14 i 1/18), Gradsko vijeće Grada Zaprešića na 17. sjednici održanoj dana 02. srpnja 2019. nakon provedenog javnog natječaja, donijelo je

Rješenje kojim se imenuje ANTE ŽAJA, kustos, za ravnatelja Muzeja Matija Skurjeni u Zaprešiću. Imenovani se imenuje na vrijeme od 4 godine, počevši od dana 01. kolovoza 2019. godine.

 

20190905_233925W 20190905_233949W

A.Breton_2000

Andre Breton: “Skurjeni, to je začarano slikarstvo”

Skurjeni i Nadrealizam
3. kolovoza 1924. francuski pjesnik Andre Breton, u Parizu, objavio je 1. “Manifest nadrealizma” (ukupno ih je bilo 3) i na taj način formalno oformio novi umjetnički avangardni pokret. Nadrealizam je nastao i razvijao se neposredno iz talijanskog metafizičkog slikarstva (Giorgo de Chirico) i dadaizma. Breton je definirao nadrealizam kao “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”. Jedan od preteča nadrealizma bio je i Marc Chagall, koji je slikao jednu drugačiju fantastičnu lirsku poetiku s elementima dječje naivnosti.
Nadrealisti se oslanjaju na teoriju austrijskog psihijatra Sigmunda Freuda (osnivača psihoanalize), prema kojoj čovjek ima dvije naravi, jednu svjesnu i budnu, a drugu podsvjesnu i potisnutu odgojem i zakonima zajednice. Ta ljudska podsvijest se oslobađala u snovima i halucinacijama, te su zato nadrealisti osobitu pozornost usmjerili snovima i slobodnu lutanju prostorima mašte. Prvi umjetnici koji su se okupili oko Bretona bili su Salvador Dali, Man Ray, Max Ernst, Francis Picabia, Rene Magritte i dr.
U zadnju dekadu nadrealista uvršten je i veliki izvorni samouki umjetnik Matija Skurjeni. Zalaganjem Radovana Ivšića, kojemu je fotografije Skurjenijevih slika poslao Ivan Picelj organizirana mu je 1. Pariška izložba 1962. Breton je bio oduševljen i nije se mogao načuditi tim fantazmagoričnim slikama, koje su dolazile iz njegovih snova, podsvijesti (kao da mu je bio poznat 1. Manifest nadrealizma). Po svjedočenju Ivšića, njegovog tajnika, Breton je na Matijinu izložbu došao među prvima i u knjigu dojmova zapisao: “Skurjeni, to je začarano slikarstvo” (knjiga dojmova u vlasništvu je Muzeja Matija Skurjeni). Skurjenijeve slike bile su izložene i na velikoj međunarodnoj izložbi nadrealizma, naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. autora Ragnara von Holtena i Jose Pierra.
Igor Zidić, uvrštava tri Skurjenijeve slike, kao dio antologijske izložbe “Nadrealizam i hrvatska umjetnost” u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, krajem 1971. Annie Le Brun, velika francuska nadrealistička pjesnikinja, esejistica i umjetnica, posvjedočila je, tokom svojih čestih posjeta muzeju u Zaprešiću, o velikom Bretonovom poštovanju spram umjetnosti Matije Skurjenija.

A.Breton_1924 1.. 1. 1 2 3 A.Breton_2000 A.Breton-Skurjeni1 A.Breton-Skurjeni2 A.Breton-Skurjeni3 Annie Le Brun.A.Žaja

TROGRLIĆ-LOGO

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika:

  1. 6. 2019. Tijelovo, zatvoreno.
  2. 6. 2019. Petak, 12 – 16 sati.
  3. 6. 2019. Dan antifašističke borbe, zatvoreno.
  4. 6. 2019. Nedjelja, 9 – 12 sati.
  5. 6. 2019. Ponedjeljak, zatvoreno.
  6. 6. 2019. Dan državnosti RH, zatvoreno.
  7. 6. 2019. Srijeda, 12 – 18 sati.
6.

Otvorenje izložbe predmeta vezanih za život bana Josipa Jelačića

23. svibnja 2019. u 19:00 sati u novo obnovljenoj Vršilnici otvorena je izložba predmeta vezanih za život bana Josipa Baruna Jelačića, a povodom obilježavanja 160. godina od njegove smrti ( pokopan 26. 5.1859. u kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima ). Predmeti su otkupljeni od jednog od poznatih privatnih kolekcionara, dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog numizmatičkog društva, kako bi bili trajno izloženi u dvorcu, kad se završi njegova obnova. Grad Zaprešić otkupio je ovu zbirku, o kojoj reče dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. Ivan Mirnik, ,, jedinstvena i najveća zbirka takve vrste u Hrvatskoj. Nema joj premca ni u zbirci Jelačićiani hrv. povijesnog muzeja, a i Numizmatička zbirka Arheološkog muzeja jedva joj može konkurirati,, Predmeti od neizmjerne vrijednosti su, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848. i kojih je sačuvano tek nekoliko, zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić kratko kovan, rijetki i gotovo unikatni ,,1 Križar,, ( Kreutzer ) iz 1849. kojih se sačuvalo svega 2-3, prvi put javno izložen brončani pečat bana Jelačića, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa ( jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza-L,illustrassion Journal Universel ) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama.2 3 5 6. 7 8 9 10 11 12 13 14. 14 15 16 21 22 25 27 28 29 30 31

Ante-Ban3XW

Obilježavanje 160. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića, 23. i 24. 5. 2019. Vršilnica, Novi dvori

Otvorenje izložbe dijela predmeta vezanih uz život bana Josipa Jelačića, a otkupljenih iz privatne zbirke dr. Damira Kovača, biti će 23. 5. 2019. u 19:00 sati u Vršilnici u Novim dvorima…
The Illustrated London News“, No. 345, 25. 11. 1848. Na naslovnici, Jellachich, Ban of Croatia..

  1. svibnja u 11:00 sati, Stručni skup “Ban Josip Jelačić stvarna osoba i mit – percepcija u domaćoj i inozemnoj javnosti”, Predavačica: dr.sc. Vlasta Švoger

Zbirka Jelačić 5 Zbirka Jelačić 12.. Zbirka Jelačić 12. Zbirka Jelačić 12 Zbirka Jelačić 13 Zbirka Jelačić 14 Ante-Ban3XW