Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Otvorenje izložbe slika Matije Skurjenija u Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (Republika Slovenija), 13. svibnja 2021.

U Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Republici Sloveniji), 13. svibnja 2021. otvara se izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića. Radi epidemioloških mjera, otvorenje će se održati virtualno, putem interneta (službeni Facebook i YouTube kanal galerije), gdje će se prikazati snimljene izjave gradonačelnika Trebnja, direktorice CIK Trebnje i ravnatelja Muzeja Matija Skurjeni.

Izložba naziva ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirana je od strane CIK Trebnje, Opčine Mirna, Opčine Mokronog-Trebelno, Opčine Šentrupert, Opčine Trebnje i Grada Zaprešića. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja će se moći pogledati do 26. rujna 2021.

…Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti... Bio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena...Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove i željeznice…Kako je uspijevao gledati na ˮdrugu stranuˮ? Kakvim unutarnjim očima, senzorima je primao nove snove, vizije? Jeli ih dobijao samo za sebe ili je odabran da (nam) ih proslijedi? To su temeljna pitanja kada pokušavamo odgonetnuti barem malo od njegovog enigmatskog, začudnog, drugačijeg, začaranog (kako to svojevremeno netko lucidno napisa), slikarstva. Skurjeni, kao da je bio stanovnik dva različita svemirska prostora, dvije kozmičke (do sada) nepoznate dimenzije? On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama? Pitam se, ne sam, kakvo je to vrijeme?Njegovo je vrijeme zgusnuto, dramatično i teče u svim smjerovima. Za razliku od školovanih znanstvenika i suvremenih umjetnika, Skurjeni je iskusio metafizičko vrijeme u kojemu je sve moguće. Pa čak i vizija zbilje koja će se tek ostvariti, pola stoljeća kasnijeˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

…Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1.Manifest Nadrealizma, svrstavaju u one ˮnaivneˮ samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti sa ruralnim zavičajom i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo se potpuno pojednostaviti, podcjeniti i banalizirati toga ,,čudaka,, i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu slikarsku Hlebinsku romantiziranu arkadiju...Nije lako nikad biti svoj, izvoran, van dominantnog toka, a pogotovo u vrijeme globalnog Generalićeva uspjeha, koji su slijedili bezbrojni sljedbenici. Matija Skurjeni svojim je slikama širio  poruke sa ,,onoga svijeta,, ali ih (u lokalnoj provincijskoj sredini) nije imao tko primiti. Izuzev rijetkih pojedinaca, znakovito, iz akademskih obrazovanih krugova. Vani su ih kristalno jasno razumijeli pariški nadrealisti te ga zato prihvatili kao potpuno ravnopravnog člana što je kulminiralo skupnom izložbom cijelog pokreta naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. (autori Ragnar von Holten i Jose Pierre). (ˮČinjenica da je Skurjeni bio simpatizer antikolektiva Gorgona ponešto govori u prilog tome da je doista bio drugačiji od većine hrvatskih ˮautsajderaˮ, naivaca i umjetnika samouka. Uplaćivao je mjesečne donacije za izložbenu djelatnost Gorgone u Studiju G. Te su donacije premašivale uobičajne iznose koje su uplaćivali ostali simpatizeri…Čak je i nekoliko puta slikao i risao portret zagrebačke Gorgoneˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_1W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W.

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_4W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W Katalog_Razstava Matija Skurjeni_3W

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Ljetno radno vrijeme Muzeja Matija Skurjeni, od 13. travnja 2021.

Muzej Matija Skurjeni od 13. travnja 2021. ima novo (ljetno) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 12 do 19 sati.

Nedjelja od 14 do 19 sati.

Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su držati propisani razmak i poštivati sve protuepidemijske mjere. U muzeju može boraviti, u isto vrijeme, najviše 5 posjetitelja.

LOGO-print-rad.vrijeme.LJETNO.2020.

dan

2.siječanj 2021. Dan žalosti u RH za postradale u potresu

Vlada RH donijela je odluku o proglašenju Dana žalosti na sjednici 30. prosinca 2020., dan nakon razornog potresa u kojem je poginulo sedam ljudi.

Muzej Matija Skurjeni istaknuo je zastavu Republike Hrvatske na pola koplja na svojoj zgradi.

Razoran potres s epicentrom kod Petrinje seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su 29. prosinca 2020. godine u 12,19 sati. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske i šire regije.

dan. dan

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Radno vrijeme Muzeja Matija Skurjeni, za vrijeme Božićnih i novogodišnjih praznika:

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika:

24. 12. 2020. Badnjak, zatvoreno

25. 12. 2020. Božić, zatvoreno

26. 12. 2020. zatvoreno

27. 12. 2020. zatvoreno

28. 12. 2020. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

29. 12. 2020. 10 – 17 sati

30. 12. 2020. 10 – 17 sati

31. 12. 2020. zatvoreno

1. 1. 2021. Nova godina, zatvoreno

2. 1. 2021. zatvoreno

3. 1. 2021. 12 – 17 sati

4. 1. 2021. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

5. 1. 2021. 10 – 17 sati

6. 1. 2021. Sv. Tri kralja, zatvoreno.

7. 1. 2021. 10 – 17 sati

8. 1. 2021. 10 – 17 sati

Muzej..

Sretan Božić i uspješna Nova 2021. godina

Dragi suradnici, kolege, prijatelji i sugrađani,

želimo Vam Sretan Božić i uspješnu novu 2021. godinu.

Nadamo se da će svima nama nadolazeća godina biti bolja

i da neće biti ispunjena pandemijama, potresima i ostalim

kataklizmama.

Vaš Muzej Matija Skurjeni.

skurjeni 1963.W

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Zimsko radno vrijeme muzeja od 3. studenog 2020.

Muzej Matija Skurjeni od 3. studenog 2020. ima novo (zimsko) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 10 do 17 sati. Nedjelja od 12 do 17 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su imati zaštitnu masku, držati propisani razmak i poštivati sve epidemijske mjere. U muzeju može boraviti, u isto vrijeme, najviše 5 posjetitelja.

csc02780w bsc02776w

ms3W ms2W

NOVIdvori7

Otvorena izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, 15.10. 2020.

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja je otvorena 15.10.2020. (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo značajan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se velebni spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Konjanički spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg… Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo… Na izložbi se mogu vidjeti neki predmeti od neizmjerne vrijednosti, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848., zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić-medalja, kratko kovan, rijetki bakreni ,,1 Križar,, (Kreuzer) iz 1849. kojih se sačuvalo svega nekoliko komada, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa (jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza- L,illustrassion Journal Universel) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama. Također do sada cjelovito neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće zanimljivosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na posebnom povijesnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u memoriji lokalnog stanovništva prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Prošle godine otkupljena je zbirka predmeta i medalja bana Jelačića, kako bi bili trajno izloženi u prizemlju dvorca, kad se završi njegova potpuna obnova. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana…Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a može se pogledati, uz poštivanje svih protuepidemijskih mjera, do 10. prosinca 2020. 1

2 2... 2. 3.. 3. 3 4... 4.

5 5... 5..FORINT,30X20cm 5. 6... 6. 6 7.. 7. 8. 8..spomenik

9

 

 

6..NOVI DVORI

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, otvara se 15.10. 2020. u 19:00 sati

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja se otvara 15.10.2020. u 19:00 (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo jedan važan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se ,,izbrisani,, i rastavljeni (ali hvala dr. Antunu Baueru, ne i pretopljeni) konjanički spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog ,,davnog,, 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Velebni spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg.

Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije. Nepravedno je klevetan i opstruiran od samoga proglašenja za bana 1848. do gotovo potpunog brisanja iz zahvalne kolektivne memorije hrvatskoga naroda, a što je kulminiralo sramnim micanjem njegovoga spomenika, u noći sa 25. na 26. srpnja 1947…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo.

Do sada neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće nepoznate dragocjenosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na ovom posebnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u našoj memoriji prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana.

Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a moći će se pogledati, uz poštivanje strogih protuepidemioloških mjera, do 10. prosinca 2020.

1..BAN.80X60cm 2..SOFIJA.80X60cm 3..Zaručnički 4..instalacijska odora 5..FORINT,30X20cm 6..NOVI DVORI 7..Osmtrnica 8..spomenik 9..ANKA,25x17cm 10..vera,25x17cm NOVIdvori NOVIdvori2 NOVIdvori7 NOVIdvori9 NOVIdvori10 NOVIdvori11 teatar

12.

Otvorena Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković, 4.7. 2020.

U subotu, 4. 7. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je zajednička izložba, ugledne naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice, Katarine Vojković. Na izložbi, enigmatičnog naziva;ˮU potrazi Svetog Gralaˮ, izloženi su recentni slikarski radovi, nastali zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate, priznate i izlagane skulpture. Kustosica izložbe i autorica predgovora u katalogu, afirmirana je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol…Ova intrigantna izložba majke i kćerke, drugačijih likovnih senzibiliteta i istraživanja, trebala je biti otvorena u jesen prošle godine, da bi radi objektivnih okolnosti otvorenje odložili za travanj, ove godine, kada je karantena i famozni COVID 19, pokvario planirani program…Kiparica Katarina Parađ Vojković, već poč. 1970-ih biva prepoznata i uvrštena u antologijsku knjigu ˮHrvatska izvorna umjetnostˮ, najvećeg autoriteta i poznavatelja naivnoga stvaralaštva, prof. Vladimira Malekovića, likovnog kritičara i muzealca…Umjetnički narativ Katarine Vojković akademske slikarice i Katarine Parađ Vojković, izvorno-naivne kiparice, potpuno je dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije…ˮSkulpture Katarine Parađ-Vojković svojevrsne su poruke o ljudskim vrijednostima koje su danas vrlo često prigušene, zatomljene ili u potpunosti zanemarene. S druge strane, Katarina Vojković u svojim djelima progovara o temama koje se često percipiraju kao tabu teme i o kojima se rijetko javno i otvoreno govori. Katarinu Vojković su oduvijek intrigirali pojedinci koji svojim nastupom ili vanjštinom privlače pažnju, a najčešće su pripadnici neke supkulturne zajednice.(..). Katarina Parađ-Vojković slavi život običnog čovjeka, te pronalazi sreću i dragocjene trenutke u vlastitom okruženju, prirodi, obitelji i tradicionalnim vrijednostima, dok Katarina Vojković ukazuje na tabu teme koje su skrivene i o kojima se ne govori, ali također čine našu svakodnevnicuˮ, pronicavo primjećuje autorica predgovora…Izložba se može pogledati do 31. srpnja, po novom radnom vremenu muzeja (utorak – subota od 12 do 19 sati, nedjelja od 14 do 19 sati. Ponedjeljak zatvoreno).

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.. 19. 20.

Katarina.Vojkovic.plakat.W

Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković

U Muzeju Matija Skurjeni, 4. srpnja. 2020. (subota) u 19:00 sati otvara se zajednička izložba, ugledne i afirmirane naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice Katarine Vojković. Izložba naziva; ˮu potrazi Svetog Gralaˮ, pokazati će recentne radove, nastale zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate i izlagane skulpture…Odnos majke i kćerke, u umjetničkom smislu je potpuno dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije.

 Virtuozno naslikane velike monokromatske slike Katarine Vojković, ne podilaze i ne laskaju (malo)građanskoj muzejsko-galerijskoj publici, odraz su bunta i neprihvaćenosti, a  pripadaju suvremenoj umjetnosti fetiša (slika vlastitu intimu, te slikarski istražuje granice užitka i boli). Ovom izložbom njeno originalno i osobno slikarstvo dobiti će mogućnost stručnog i kritičkog preispitivanja.

Kustosica izložbe, autorica eseja (predgovora) u katalogu, ugledna je povjesničarka umjetnost i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol.
Izložba će se moći pogledati do 31. srpnja 2020. prema novom ljetnom radnom vremenu muzeja (Uto-Sub. od 12-19 sati, Ned. od 14-19 sati, Pon. zatvoreno).

DSC04808R