TREBOTIĆ PLAKAT TISAK

Otvorenje izložbe slika: Dražen Trogrlić, “Znakovi sjećanja“, u petak 26. listopada 2018. u 19:00 sati

Samostalna izložba uglednog suvremenog hrvatskog slikara srednje generacije, Dražena Trogrlića, profesora na Akademiji primjenjene umjetnosti u Rijeci, otvara se 26. 10. u 19:00 sati u prostorima novouređene Vršilnice, a u organizaciji Muzeja Matija Skurjeni. Taj afirmirani umjetnik, koji je zadnju veliku izložbu imao u Modernoj galeriji u Zagrebu prije dvije godine (kustos akademik Tonko Maroević), prvi put bi izlagao u Zaprešiću, gdje dugo godina živi i radi. Izložba naziva ,,Znakovi sjećanja, sa podnaslovom, slike (olovnog) vremena, podsjetiti će nas na potisnuti teški spomen, na ratne godine 1991. i 1992. Dramatika vremena iz koje su potekle pretopila se u trajan estetski doživljaj, te će slike biti prvi put prikazane stručnoj i široj javnosti…

Iz velikog i raznolikog opusa Dražena Trogrlića na ovoj izložbi predstavljeno je šesnaest slika nastalih u prvoj zrelosti njegova stvaralaštva, koje nije moglo izbjeći traumatična iskustva Domovinskog rata. Ovdje su okupljene slike iz “olovnog vremena” (kako glasi naslov jedne od njih), vremena koje iz njih progovara jezikom likovne forme goleme snage. Većina tih slika nikada nije izlagana″, napisao je u predgovoru kataloga dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

20180706_101552 20180913_105621 20180913_110859 20180913_114430 20180913_114444 20180913_114603 TREBOTIĆ PLAKAT TISAK

p-muzej-matija-skurjeni-logo

OGLAS za radno mjesto tajnika-računovođe u Muzeju „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću

                                                                O G L A S

za radno mjesto tajnika-računovođe u Muzeju „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću

  • 1 izvršitelj/ica, na puno radno vrijeme
  • na određeno vrijeme, zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika

Uvjeti:

  • SSS ekonomskog smjera,
  • najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima,
  • napredno poznavanje rada na računalu.

 

Uz pisanu prijavu na Oglas kandidati trebaju priložiti:

  • životopis,
  • dokaz o stručnoj spremi (preslika svjedodžbe),
  • dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice ili putovnice)
  • uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak odnosno potvrda o nekažnjavanju ne starija od 6 mjeseci,
  • potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
  • potvrdu poslodavca ili drugi odgovarajući dokument (preslika rješenja, ugovora o radu i sl.) kao dokaz radnog iskustva na odgovarajućim poslovima odnosno poslovima odgovarajuće stručne spreme i struke u trajanju od najmanje jedne (1) godine.

 

Preslike traženih priloga ne moraju biti ovjerene, a osobe su dužne, po potrebi, dostaviti na uvid originalne dokumente.

Na oglas se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola. Izrazi koji se koriste u ovom oglasu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

 

Ako kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu dužan je u prijavi na oglas pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Da bi kandidat ostvario to pravo dužan je u prijavi priložiti svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom kojom to potvrđuje kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo te dokaz da je nezaposlen.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17) dužan je dostaviti sve dokaze iz članka 103. navedenog Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/ .

 

S kandidatima koji zadovoljavaju uvjete iz Oglasa provest će se usmeni razgovor (intervju), a po potrebi i  provjera znanja rada na računalu

Ako se kandidat ne odazove pozivu na intervju, smatrat će se da je povukao svoju prijavu.

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, radi zamjene odsutne radnice – do povratka nenazočne radnice na posao.  S izabranim kandidatom sklopit će se ugovor o radu na određeno vrijeme do povratka privremeno nenazočne radnice s bolovanja, na puno radno vrijeme, uz obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

 

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se  Muzeju Matija Skurjeni, Aleja Đure Jelačića 8  , 10290 Zaprešić, s naznakom „za Oglas za radno mjesto tajnik-računovođa Muzeja“ u zatvorenoj omotnici, u roku od 8 dana od dana objave Oglasa.
O rezultatima će kandidati biti obaviješteni u zakonskom roku, uz zadržavanje prava poništenja Oglasa bez posebnog obrazloženja.

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

4

Otvorena izložba slikarice Nede Petrić: “Poezija u kamenu”

U Subotu, 25. 8. 2018. u 20:00 sati, otvorena je samostalna izložba ulja i akrilika na platnu, slikarice sa o. Krka, Nede Petrić. Izložba, koja je, jednim dijelom, hommage velikome hrvatskome suvremenom slikaru Otonu Glihi, može se pogledati do 16. rujna 2018.
“Materičnost samih radova, gotovo Pollockovski nanosi ″teških″ pigmenata kao da nam uprisutnjuju iskonsku kreativnost naših mediteranskih otočkih suhozida…Slikarica mikroskopski vidi i slika hridi i ″stine″, od kojih je satkan čudesni primorski i otočni, sivo-plavi tepih-pejzaž. Sve te nijanse i tonove, što se prelijevaju po gruboj kamenoj površini, minuciozno je prenijela na ograničeno (arhaično) platno”.
..Neda Petrić rođena je u Biogradu na Moru, a djetinjstvo je provela u Rijeci. Njeni riječki učitelji bili su slikari Romolo Venucci i Vladimir Udatny. Upisuje slikarstvo na ALU u Zagrebu i dodatno se obrazuje u ateljeu Mile Kumbatović i Otona Glihe. Radoznali duh odveo ju je u Italiju ( Genova ), gdje je radila i grupno izlagala sa vrsnim talijanskim umjetnicima. Poslije 2000. vraća se u Hrvatsku i otada živi i stvara u Dobrinju na otoku Krku.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 13- 14 15 16
PETRIĆ-plakaW

25. kolovoza 2018. u 20:00 sati otvorenje izložbe slika: Neda Petrić, “Poezija u kamenu“.

U Subotu, 25. 8. 2018. u 20:00 sati, u sklopu muzejskog izložbenog ciklusa ,,na margini,, otvara se samostalna izložba ulja i akrilika na platnu, slikarice iz Dobrinja na o. Krku, Nede Petrić. Izložba će biti otvorena do 16. rujna 2018.

..Slikarstvo Nede Petrić čitavo je intimno i spaja, naoko, nespojive likovne stvarnosti. Duboku emotivnu i psihičku tankoćutnost sa ekspresivnom i snažnom vanjskom pikturalnom gestom… Njene su slike svojevrsna, ovovremena, socijalizacija umjetnosti i prirode, odnosno istančanog duha umjetnice i naravnog (pra)iskonskog okruženja. Dogodila se ( pozitivna dakako ), interakcija između autoričine duhovnosti i grube slikarske materije. S time kako je ovdje ta sinergija potpuno nesvjesna, iskrena i ne konstruirana. Materičnost samih radova, gotovo Pollockovski nanosi ″teških″ pigmenata kao da nam uprisutnjuju iskonsku kreativnost naših mediteranskih otočkih suhozida…Slikarica vidi hridi i ″stine″ od kojih je satkan čudesni primorski i otočni, sivo-plavi tepih-pejzaž. Sve te nijanse i tonove, što se prelijevaju po kamenoj površini, minuciozno je prenijela na ograničeno platno″.

…Neda Petrić rođena je u Biogradu na Moru. Djetinjstvo je provela u Rijeci.Njeni riječki učitelji bili su slikari Romolo Venucci i Vladimir Udatny. Upisuje slikarstvo na ALU u Zagrebu i dodatno se obrazuje u ateljeu Mile Kumbatović i Otona Glihe. Radoznali duh odveo ju je u Italiju ( Genova ), gdje je radila i grupno izlagala sa vrsnim talijanskim umjetnicima. Poslije 2000. vraća se u Hrvatsku i otada živi i stvara u Dobrinju na otoku Krku.

 

PETRIĆ-plakaW Trebotić pozivnica-korice 2xPDF Tisak DSC03957 DSC03958 DSC03959 DSC03960 DSC03961 DSC03962 DSC03964 DSC03965 DSC03966 DSC03967

DSC03934W

Izložba slika: Željko Korošec, “Mala retrospektiva“, otvorena do 18. kolovoza 2018.

Manja retrospektivna izložba, upotpunjena sa recentnim radovima nastalim zadnjih nekoliko godina, Željka Korošeca, rođenog u Koprivnici , otvorena je 8. lipnja 2018. u Muzeju Matija Skurjeni… Samozatajni izvorni/naivni/marginalni/outsider/art brut umjetnik, čiji je opus ( gotovo ) nepoznat , stručnoj i široj kulturno-društvenoj javnosti. Slikar, koji nikada do sada nije izlagao u Zagrebu, dobio je, napokon, zasluženo priznanje i mogućnost kritičkog sagledavanja njegovog zanimljivog i originalnog, marginalno-naivno-izvornog izraza. Kustosica izložbe ugledna je povjesničarka umjetnosti  i likovna kritičarka Iva Körbler. Radi godišnjih odmora, izložba će se moći pogledati do 18. kolovoza 2018.

 

DSC03952W DSC03951W DSC03944W DSC03942W DSC03938W DSC03934W DSC03930W DSC03928W DSC03924W DSC03921W DSC03919W DSC03915W DSC03913W DSC03909W DSC03907W DSC03906W

 

Glava mladića,1992.staklo

8. lipnja 2018. U 19:30 sati otvorenje izložbe slika: Željko Korošec, “Mala retrospektiva“.

Retrospektivna izložba, upotpunjena sa recentnim radovima nastalim zadnjih nekoliko godina, Željka Korošeca, rođenog u Koprivnici ( 18. 5. 1947. ) i koji je po svoj generacijskoj pripadnosti i umjetničkom izrazu, predstavnik starije generacije izvornih/naivnih/marginalnih/outsider/art brut hrvatskih umjetnika, nastojala bi pokazati nepoznati opus, stručnoj i široj kulturnoj i društvenoj javnosti. Samozatajni umjetnik, koji nikada do sada nije izlagao u Zagrebu, dobiti će, napokon, zasluženo priznanje i mogućnost kritičkog sagledavanja njegovog zanimljivog i originalnog marginalno-naivno-izvornog izraza.

Njegovo intuitivno i spontano likovno istraživanje kreće se slijedeći najbolje radove njemačkog ekspresionizma, prvenstveno Emila Noldea (Die Brücke). Korošecu je potpuno nepoznat avangardni pokret ekspresionizam i njegova likovna motivika, tako da je začuđujuća njegova duhovna i estetska bliskost. Gledajući njegove slike, izlomljenog teškog i grotesknog crteža i jarkih crvenih, ljubičastih i zelenih boja, nemoguće je vidjeti likovno neobrazovanog čovjeka, kojeg bismo, morali, smjestiti u naivnu umjetnost. Baš zato je njegova veličina i posebnost što je u taj zaboravljeni i umrli izraz (u mladosti je poduke dobivao od velikog Ivana Generalića), spontano i nesvjesno unio umjetnički duh kojega tamo nismo nikada vidjeli.

,,Ekspresionističkim pristupom slici koja u potpunosti postaje odraz unutrašnjih stanja i osjećanja, iskonskog stvaralačkog impulsa, nastaju značenjski duboke i bogate slike koje ujedno sadrže dozu veselja i oduševljenja pred vječnim misterijem života,, napisao je Marijan Špoljar u katalogu njegove zadnje izložbe u muzeju u Križevcima.

Kustosica izložbe ugledna je povjesničarka umjetnosti Iva Körbler.

 

 

Crvena voda,1995.staklo Crvene ruke,2016.lesonit Crveni pas,1991.staklo Čovjek i pas,2012.lesonit Eva u ogledalu,1995.staklo

Jelac,2015.lesonit

Zalaz sunca,1995.staklo

Ljevica,2014.lesonit

20171128_153746W

Art časopis #1 LIMAX

U talijanskom art časopisu Limax, koji piše o “outsider-marginalnoj” umjetnosti, izašao je članak, bogato foto ilustriran, o velikom izvorno-nadrealnom umjetniku Matiji Skurjeniju…Za časopis pišu: Linda Kaiser, Giorgo Bedoni, Maria Luisa Conserva, Marcelo Francolini i Ante Žaja.20171128_153746W 20171128_153830W 20171128_153946W 20171128_154018W

Trebotić pozivnica-korice 2xPDF Tisak

Izložba slika na svili, Krunoslava Kuljiš: ,,Vođena intuicijom,, 24. 3. 2018. u 19:00 sati.

U Subotu, 24. 3. 2018. u 19:00 sati, u sklopu muzejskog izložbenog ciklusa ,,Na margini,, otvara se samostalna izložba akvarela i slika na svili, slikarice i tekstilne dizajnerice Krunoslave Kuljiš. Na otvorenju će nastupiti poznati hrvatsko-makedonski KUD Ezerki & 7/8, čija je članica… ,,Slikarica Krunoslava Kuljiš već je dobro poznata likovnoj javnosti kao ,,pjesnik,, cvijeća izrađenog akvarelom na svilenim površinama, uglavnom velikog formata. Ova stara tehnika slikanja na svili poznata u Kini i Japanu, u Europi je zapravo rijetko zastupana kao umjetnički izraz.(…). Posjetom u atelje ove slikarice, uživajući u bezbroju njenih svilenih prikaza veličanstvenih cvjetnih kompozicija, stječemo dojam da bi te slike mogle ispuniti zidove jednog Louvra ili Prada.(…). Obzirom na izuzetnost ove slikarice, koja svojim likovnim djelima i velikim formatima predstavlja nešto nesvakidašnje, bilo bi poželjno i vrijedno da njezina djela budu izložena u jednoj stalnoj galerijskoj prezentaciji, na uvid široke publike.,,  Prof. dr. Antun Bauer, Zagreb, travanj 1997.

 

KRUNA plakat W