dan

2.siječanj 2021. Dan žalosti u RH za postradale u potresu

Vlada RH donijela je odluku o proglašenju Dana žalosti na sjednici 30. prosinca 2020., dan nakon razornog potresa u kojem je poginulo sedam ljudi.

Muzej Matija Skurjeni istaknuo je zastavu Republike Hrvatske na pola koplja na svojoj zgradi.

Razoran potres s epicentrom kod Petrinje seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su 29. prosinca 2020. godine u 12,19 sati. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske i šire regije.

dan. dan

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Radno vrijeme Muzeja Matija Skurjeni, za vrijeme Božićnih i novogodišnjih praznika:

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika:

24. 12. 2020. Badnjak, zatvoreno

25. 12. 2020. Božić, zatvoreno

26. 12. 2020. zatvoreno

27. 12. 2020. zatvoreno

28. 12. 2020. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

29. 12. 2020. 10 – 17 sati

30. 12. 2020. 10 – 17 sati

31. 12. 2020. zatvoreno

1. 1. 2021. Nova godina, zatvoreno

2. 1. 2021. zatvoreno

3. 1. 2021. 12 – 17 sati

4. 1. 2021. muzej radi ali je zatvoren za posjetitelje

5. 1. 2021. 10 – 17 sati

6. 1. 2021. Sv. Tri kralja, zatvoreno.

7. 1. 2021. 10 – 17 sati

8. 1. 2021. 10 – 17 sati

Muzej..

Sretan Božić i uspješna Nova 2021. godina

Dragi suradnici, kolege, prijatelji i sugrađani,

želimo Vam Sretan Božić i uspješnu novu 2021. godinu.

Nadamo se da će svima nama nadolazeća godina biti bolja

i da neće biti ispunjena pandemijama, potresima i ostalim

kataklizmama.

Vaš Muzej Matija Skurjeni.

skurjeni 1963.W

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Zimsko radno vrijeme muzeja od 3. studenog 2020.

Muzej Matija Skurjeni od 3. studenog 2020. ima novo (zimsko) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 10 do 17 sati. Nedjelja od 12 do 17 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su imati zaštitnu masku, držati propisani razmak i poštivati sve epidemijske mjere. U muzeju može boraviti, u isto vrijeme, najviše 5 posjetitelja.

csc02780w bsc02776w

ms3W ms2W

NOVIdvori7

Otvorena izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, 15.10. 2020.

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja je otvorena 15.10.2020. (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo značajan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se velebni spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Konjanički spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg… Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo… Na izložbi se mogu vidjeti neki predmeti od neizmjerne vrijednosti, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848., zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić-medalja, kratko kovan, rijetki bakreni ,,1 Križar,, (Kreuzer) iz 1849. kojih se sačuvalo svega nekoliko komada, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa (jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza- L,illustrassion Journal Universel) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama. Također do sada cjelovito neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće zanimljivosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na posebnom povijesnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u memoriji lokalnog stanovništva prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Prošle godine otkupljena je zbirka predmeta i medalja bana Jelačića, kako bi bili trajno izloženi u prizemlju dvorca, kad se završi njegova potpuna obnova. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana…Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a može se pogledati, uz poštivanje svih protuepidemijskih mjera, do 10. prosinca 2020. 1

2 2... 2. 3.. 3. 3 4... 4.

5 5... 5..FORINT,30X20cm 5. 6... 6. 6 7.. 7. 8. 8..spomenik

9

 

 

6..NOVI DVORI

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, otvara se 15.10. 2020. u 19:00 sati

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja se otvara 15.10.2020. u 19:00 (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo jedan važan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se ,,izbrisani,, i rastavljeni (ali hvala dr. Antunu Baueru, ne i pretopljeni) konjanički spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog ,,davnog,, 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Velebni spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg.

Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije. Nepravedno je klevetan i opstruiran od samoga proglašenja za bana 1848. do gotovo potpunog brisanja iz zahvalne kolektivne memorije hrvatskoga naroda, a što je kulminiralo sramnim micanjem njegovoga spomenika, u noći sa 25. na 26. srpnja 1947…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo.

Do sada neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće nepoznate dragocjenosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na ovom posebnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u našoj memoriji prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana.

Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a moći će se pogledati, uz poštivanje strogih protuepidemioloških mjera, do 10. prosinca 2020.

1..BAN.80X60cm 2..SOFIJA.80X60cm 3..Zaručnički 4..instalacijska odora 5..FORINT,30X20cm 6..NOVI DVORI 7..Osmtrnica 8..spomenik 9..ANKA,25x17cm 10..vera,25x17cm NOVIdvori NOVIdvori2 NOVIdvori7 NOVIdvori9 NOVIdvori10 NOVIdvori11 teatar

12.

Otvorena Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković, 4.7. 2020.

U subotu, 4. 7. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je zajednička izložba, ugledne naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice, Katarine Vojković. Na izložbi, enigmatičnog naziva;ˮU potrazi Svetog Gralaˮ, izloženi su recentni slikarski radovi, nastali zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate, priznate i izlagane skulpture. Kustosica izložbe i autorica predgovora u katalogu, afirmirana je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol…Ova intrigantna izložba majke i kćerke, drugačijih likovnih senzibiliteta i istraživanja, trebala je biti otvorena u jesen prošle godine, da bi radi objektivnih okolnosti otvorenje odložili za travanj, ove godine, kada je karantena i famozni COVID 19, pokvario planirani program…Kiparica Katarina Parađ Vojković, već poč. 1970-ih biva prepoznata i uvrštena u antologijsku knjigu ˮHrvatska izvorna umjetnostˮ, najvećeg autoriteta i poznavatelja naivnoga stvaralaštva, prof. Vladimira Malekovića, likovnog kritičara i muzealca…Umjetnički narativ Katarine Vojković akademske slikarice i Katarine Parađ Vojković, izvorno-naivne kiparice, potpuno je dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije…ˮSkulpture Katarine Parađ-Vojković svojevrsne su poruke o ljudskim vrijednostima koje su danas vrlo često prigušene, zatomljene ili u potpunosti zanemarene. S druge strane, Katarina Vojković u svojim djelima progovara o temama koje se često percipiraju kao tabu teme i o kojima se rijetko javno i otvoreno govori. Katarinu Vojković su oduvijek intrigirali pojedinci koji svojim nastupom ili vanjštinom privlače pažnju, a najčešće su pripadnici neke supkulturne zajednice.(..). Katarina Parađ-Vojković slavi život običnog čovjeka, te pronalazi sreću i dragocjene trenutke u vlastitom okruženju, prirodi, obitelji i tradicionalnim vrijednostima, dok Katarina Vojković ukazuje na tabu teme koje su skrivene i o kojima se ne govori, ali također čine našu svakodnevnicuˮ, pronicavo primjećuje autorica predgovora…Izložba se može pogledati do 31. srpnja, po novom radnom vremenu muzeja (utorak – subota od 12 do 19 sati, nedjelja od 14 do 19 sati. Ponedjeljak zatvoreno).

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.. 19. 20.

Katarina.Vojkovic.plakat.W

Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković

U Muzeju Matija Skurjeni, 4. srpnja. 2020. (subota) u 19:00 sati otvara se zajednička izložba, ugledne i afirmirane naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice Katarine Vojković. Izložba naziva; ˮu potrazi Svetog Gralaˮ, pokazati će recentne radove, nastale zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate i izlagane skulpture…Odnos majke i kćerke, u umjetničkom smislu je potpuno dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije.

 Virtuozno naslikane velike monokromatske slike Katarine Vojković, ne podilaze i ne laskaju (malo)građanskoj muzejsko-galerijskoj publici, odraz su bunta i neprihvaćenosti, a  pripadaju suvremenoj umjetnosti fetiša (slika vlastitu intimu, te slikarski istražuje granice užitka i boli). Ovom izložbom njeno originalno i osobno slikarstvo dobiti će mogućnost stručnog i kritičkog preispitivanja.

Kustosica izložbe, autorica eseja (predgovora) u katalogu, ugledna je povjesničarka umjetnost i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol.
Izložba će se moći pogledati do 31. srpnja 2020. prema novom ljetnom radnom vremenu muzeja (Uto-Sub. od 12-19 sati, Ned. od 14-19 sati, Pon. zatvoreno).

DSC04808R

20200612_184719

Otvorena godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković

U petak 12.6. 2020. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković iz Brdovca. Likovni radovi članova udruge izloženi su u našemu muzeju jer se Muzej Brdovec uređuje…Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja Vladimir Maleković osnovana je 2013. godine, te nosi ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, rođenog u Brdovcu, a koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. koja je kasnije postala današnji Muzej Matija Skurjeni…Ovogodišnja skupna izložba prikazuje presjek radova nastalih u proteklih 12 mjeseci, a predstavlja se 25 sudionika. Radovi različitih tehnika i stilskih poetika svjedoče o likovnoj dinamici i radoznalosti autora, koji istražuju tradicionalne slikarske tehnike, ali i propitkuju društvenu stvarnost…Educirane i samouke autorice i autori, samopouzdano izlažu ambiciozne radove, povodeći se za velikim primjerom samoukog velikana Matije Skurjenija…Na otvorenju su govorili: Ante Žaja, ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni, g-đa Đurđica Haladi, predsjednica udruge, Silvija Limani, ravnateljica Muzeja Brdovec i Alen Prelec, načelnik općine Brdovec, supokrovitelja izložbe…Svečanosti otvorenja pripomogao je prof. Zlatko Rucner, odsviravši jednu Bachovu muzičku točku za violončelo…Izložba se može pogledati do 25. lipnja.

20200612_184719 20200612_191941 20200612_191948 20200612_191949 20200612_191951 20200612_192816 20200612_192354 20200612_191936

17097749_1199175096861970_6573296815684134732_W

Izložba Udruge Vladimir Maleković, otvorenje 12. 6. 2020. u 19:00 sati

U Muzeju Matija Skurjeni, nakon odgode zbog pandemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19), u petak 12. lipnja 2020. u 19:00 sati, otvara se godišnja izložba Udruge Vladimir Maleković

Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja Vladimir Maleković osnovana je 2013. godine, te nosi ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, rođenog u Brdovcu, a koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. Ovogodišnja skupna izložba prikazuje presjek radova nastalih u proteklih 12 mjeseci, a predstavlja se 25 sudionika. Radovi različitih tehnika i stilskih poetika svjedoče o likovnoj dinamici i radoznalosti autora, koji istražuju tradicionalne slikarske tehnike, ali i “otvorenih očiju”, propitkuju društvenu stvarnost…Educirane kao i samouke autorice i autori, samopouzdano izlažu ambiciozne radove, povodeći se za velikim primjerom Matije Skurjenija.

Izložba će se moći pogledati do 25. lipnja.

74495619_406435826964085_4322261499633467392_n

17097749_1199175096861970_6573296815684134732_W