A5 pozivnica.Skurjeni.SavoyW.

Matija Skurjeni, izložba slika i grafika u Bratislavi

Izložba slika, ulja na platnu i grafika Matije Skurjenija, u Bratislavi, zajednička je suradnja privatnog slovačkog kolekcionara, Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića i ugledne galerije, koja je smještena na glavnom gradskom trgu (pored Slovačkog Narodnog kazališta). S obzirom kako je Skurjeni 1997. dobio posebno priznanje na jednoj od najuglednijih međunarodnih izložbi Insita 97., koja se održavala u Slovenskoj narodnoj galeriji, ovo je idealna prilika prezentirati njegov poetski fantastično-nadrealni umjetnički svijet, novim generacijama stručne i šire javnosti, kao i brojnim turistima. Posebno imajući u vidu kako je na dunavskom otoku, pored Bratislave, otvoren jedan od velikih europskih privatnih muzeja suvremene umjetnosti, DANUBIANA MEULENSTEEN ART MUSEUM. Neke slike biti će prvi put izložene, nakon otkupa sa aukcija iz Pariza, Zuricha i Kolna…Izložba je dobila sredstva Ministarstva kulture RH, na javnom natječaju (međunarodna suradnja)…Slijedi kraći tekst iz kataloga.

,,Snovi i slike Matije Skurjenija,,

Matija Skurjeni se, napokon, (putem svojih umjetnina, naravno) vratio u Bratislavu i u Srednju Europu. To je i fer i pošteno jer je zadnje počasno priznanje, za čitavi umjetnički opus, dobio na izložbi Insita 97., u Slovenská národná galéria….Skurjeni je bio samouki slikar i čudesno maštoviti umjetnik, čije su slikane „ilustracije“ vlastitih snova i noćnih mora, 1962. oduševile članove avangardnog nadrealističkog umjetničkog pokreta. Taj skromni radnik na željeznici, koji je nekada bio pastir, rudar, ličilac, sa jedva završenom četverogodišnjom školom ,,ozbiljno,, se posvetio slikarstvu tek nakon odlaska u mirovinu 1956. Istina, on je uvijek (po)malo risao i slikao (u Muzeju Matija Skurjeni izložen je vrlo uspio portret sina, iz 1937. koji otkriva njegov veliki talent), ali tek će, nakon samostalno savladanih osnova zanata, materijalizirati svoje vizije, potisnute traume, sjećanja i snove te meteorski steći domaću i međunarodnu afirmaciju i slavu….A sve je nestvarno počelo kad je, ugledni pjesnik, dramatičar i tajnik nadrealističkog pokreta, Radovan Ivšić vidio Skurjenijeva djela te objavio članak o njemu s reprodukcijama u pariškom nadrealističkom časopisu La Brèche, 1962. Organizirana mu je 1. Pariška izložba, i u knjizi dojmova ,,otac nadrealizma,, Andre Breton tada zapisao je znamenitu opasku ,,la peinture enchantee,, (začarano slikarstvo). Slijedio je afirmativni kritički osvrt, autora člana pokreta, Jose Pierrea (,,Skurjeni ili stanje milosti,,), u poznatom časopisu Combat-Art, br. 95. Godinu dana kasnije, Rudolf Zwirner organizira mu samostalnu izložbu u Kőlnu i tako za njegovo slikarstvo zainteresira njemačke galerije i kolekcionare. Cijeli taj međunarodni uspjeh, prijateljevanje sa najvećim umjetnicima nadrealističkog pokreta, finalizirano je uvrštenjem njegovih slika na izložbi Surealism?, 1970. u Stocholmu u Moderna Museet….Matija Skurjeni stvarao je u vrlo turbulentnom vremenu nakon strašnog iskustva destrukcije i nasilja 2. svjetskog rata, kao i poslijeratne hladnoratovske podjele Europe na dva dijela. Vrijeme velikog siromaštva i straha, kao i surova iskustva ranjavanja u rovovima 1. svjetskog rata, opredijelili su ga za iskreni pacifizam. U turobnom prostoru, ispunjenom sivilom svih nijansi, on se okreće svjetlosti, prirodi, a gruba java otjerala ga je potpuno podsvjesnom, snovitom, oniričkom….Navesti ću, ovdje, kao zanimljivost kako je Skurjeni, nakon buđenja, u malu bilježnicu kratko zapisao svoj san i u toku dana bi napravio jednostavni crtež, koji je (ako ga je posebno nadahnuo) kasnije pretvorio u veliku sliku. Tako su nastala antologijska dijela, koja su jedinstvena svjetska umjetnička baština.

Ante Žaja

A5 pozivnica.Skurjeni.SavoyW.

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Muzej Matija Skurjeni, Ravnatelj, mandat 2019-2023.

Temeljem članka 26. Zakona o muzejima (NN 61/18), članka 3. Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), članka 12. Statuta Muzeja Matija Skurjeni u Zaprešiću, te članka 22. Statuta Grada Zaprešića (Službene novine Grada Zaprešića br. 04/09, 02/13, 06/13-pročišćeni tekst, 07/14 i 1/18), Gradsko vijeće Grada Zaprešića na 17. sjednici održanoj dana 02. srpnja 2019. nakon provedenog javnog natječaja, donijelo je

Rješenje kojim se imenuje ANTE ŽAJA, kustos, za ravnatelja Muzeja Matija Skurjeni u Zaprešiću. Imenovani se imenuje na vrijeme od 4 godine, počevši od dana 01. kolovoza 2019. godine.

 

20190905_233925W 20190905_233949W

A.Breton_2000

Andre Breton: “Skurjeni, to je začarano slikarstvo”

Skurjeni i Nadrealizam
3. kolovoza 1924. francuski pjesnik Andre Breton, u Parizu, objavio je 1. “Manifest nadrealizma” (ukupno ih je bilo 3) i na taj način formalno oformio novi umjetnički avangardni pokret. Nadrealizam je nastao i razvijao se neposredno iz talijanskog metafizičkog slikarstva (Giorgo de Chirico) i dadaizma. Breton je definirao nadrealizam kao “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”. Jedan od preteča nadrealizma bio je i Marc Chagall, koji je slikao jednu drugačiju fantastičnu lirsku poetiku s elementima dječje naivnosti.
Nadrealisti se oslanjaju na teoriju austrijskog psihijatra Sigmunda Freuda (osnivača psihoanalize), prema kojoj čovjek ima dvije naravi, jednu svjesnu i budnu, a drugu podsvjesnu i potisnutu odgojem i zakonima zajednice. Ta ljudska podsvijest se oslobađala u snovima i halucinacijama, te su zato nadrealisti osobitu pozornost usmjerili snovima i slobodnu lutanju prostorima mašte. Prvi umjetnici koji su se okupili oko Bretona bili su Salvador Dali, Man Ray, Max Ernst, Francis Picabia, Rene Magritte i dr.
U zadnju dekadu nadrealista uvršten je i veliki izvorni samouki umjetnik Matija Skurjeni. Zalaganjem Radovana Ivšića, kojemu je fotografije Skurjenijevih slika poslao Ivan Picelj organizirana mu je 1. Pariška izložba 1962. Breton je bio oduševljen i nije se mogao načuditi tim fantazmagoričnim slikama, koje su dolazile iz njegovih snova, podsvijesti (kao da mu je bio poznat 1. Manifest nadrealizma). Po svjedočenju Ivšića, njegovog tajnika, Breton je na Matijinu izložbu došao među prvima i u knjigu dojmova zapisao: “Skurjeni, to je začarano slikarstvo” (knjiga dojmova u vlasništvu je Muzeja Matija Skurjeni). Skurjenijeve slike bile su izložene i na velikoj međunarodnoj izložbi nadrealizma, naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. autora Ragnara von Holtena i Jose Pierra.
Igor Zidić, uvrštava tri Skurjenijeve slike, kao dio antologijske izložbe “Nadrealizam i hrvatska umjetnost” u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, krajem 1971. Annie Le Brun, velika francuska nadrealistička pjesnikinja, esejistica i umjetnica, posvjedočila je, tokom svojih čestih posjeta muzeju u Zaprešiću, o velikom Bretonovom poštovanju spram umjetnosti Matije Skurjenija.

A.Breton_1924 1.. 1. 1 2 3 A.Breton_2000 A.Breton-Skurjeni1 A.Breton-Skurjeni2 A.Breton-Skurjeni3 Annie Le Brun.A.Žaja

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika

Radno vrijeme muzeja, za vrijeme praznika:

  1. 6. 2019. Tijelovo, zatvoreno.
  2. 6. 2019. Petak, 12 – 16 sati.
  3. 6. 2019. Dan antifašističke borbe, zatvoreno.
  4. 6. 2019. Nedjelja, 9 – 12 sati.
  5. 6. 2019. Ponedjeljak, zatvoreno.
  6. 6. 2019. Dan državnosti RH, zatvoreno.
  7. 6. 2019. Srijeda, 12 – 18 sati.
6.

Otvorenje izložbe predmeta vezanih za život bana Josipa Jelačića

23. svibnja 2019. u 19:00 sati u novo obnovljenoj Vršilnici otvorena je izložba predmeta vezanih za život bana Josipa Baruna Jelačića, a povodom obilježavanja 160. godina od njegove smrti ( pokopan 26. 5.1859. u kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima ). Predmeti su otkupljeni od jednog od poznatih privatnih kolekcionara, dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog numizmatičkog društva, kako bi bili trajno izloženi u dvorcu, kad se završi njegova obnova. Grad Zaprešić otkupio je ovu zbirku, o kojoj reče dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. Ivan Mirnik, ,, jedinstvena i najveća zbirka takve vrste u Hrvatskoj. Nema joj premca ni u zbirci Jelačićiani hrv. povijesnog muzeja, a i Numizmatička zbirka Arheološkog muzeja jedva joj može konkurirati,, Predmeti od neizmjerne vrijednosti su, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848. i kojih je sačuvano tek nekoliko, zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić-medalja, kratko kovan, rijetki bakreni ,,1 Križar,, ( Kreuzer ) iz 1849. kojih se sačuvalo svega nekoliko komada, prvi put javno izložen brončani pečat bana Jelačića, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa ( jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza-L,illustrassion Journal Universel ) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama.2 3 5 6. 7 8 9 10 11 12 13 14. 14 15 16 21 22 25 27 28 29 30 31

Ante-Ban3XW

Obilježavanje 160. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića, 23. i 24. 5. 2019. Vršilnica, Novi dvori

Otvorenje izložbe dijela predmeta vezanih uz život bana Josipa Jelačića, a otkupljenih iz privatne zbirke dr. Damira Kovača, biti će 23. 5. 2019. u 19:00 sati u Vršilnici u Novim dvorima…
The Illustrated London News“, No. 345, 25. 11. 1848. Na naslovnici, Jellachich, Ban of Croatia..

  1. svibnja u 11:00 sati, Stručni skup “Ban Josip Jelačić stvarna osoba i mit – percepcija u domaćoj i inozemnoj javnosti”, Predavačica: dr.sc. Vlasta Švoger

Zbirka Jelačić 5 Zbirka Jelačić 12.. Zbirka Jelačić 12. Zbirka Jelačić 12 Zbirka Jelačić 13 Zbirka Jelačić 14 Ante-Ban3XW

14

Otvorenje samostalne izložbe Marijana Richtera, akademskog slikara, esejista i likovnog pedagoga

U Petak, 1. veljače 2019. u 19:00 sati, otvorena je samostalna izložba Marijana Richtera, akademskog slikara, esejista i likovnog pedagoga iz Zagreba, naziva ″Fragmenti″. Izložbu je otvorio, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, Damir Benčević, a na otvorenju je govorio Nikola Albaneže, kustos izložbe i autor predgovora u katalogu. Nakon otvorenja, barokni violinist, sa međunarodnim referencama, Silvio Richter izveo je kompoziciju (za violinu solo) Georga P. Telemanna, “Fantazija br.7 u Es Duru”... Muzej Matija Skurjeni, izložbom i koncertom, uključio se u obilježavanje popularne nacionalne muzejske manifestacije ″Noć muzeja 2019″. Muzej je bio otvoren za posjetitelje do 00:30…Izložba se može pogledati do 10. ožujka 2019.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 166A5916 166A5918 166A5920

22

nm19-vizual-V1

Noć muzeja 2019. u Muzeju Matija Skurjeni

U Petak, 1. veljače 2019. od 18:00 do 00 sati, Muzej Matija Skurjeni uključiti će se u obilježavanje nacionalne muzejske manifestacije ″Noć muzeja 2019″, otvorenjem samostalne izložbe slika Marijana Richtera, akademskog slikara iz Zagreba, naziva ″Fragmenti″ ( otvorenje je u 19:00 sati ). Kustos izložbe  i pisac predgovora u katalogu je Nikola Albaneže, koji će i otvoriti izložbu.

Afirmirani i svestrani umjetnik, koji se uspješno okušao u svim likovnim medijima i formama i koji je kao stipendist Zagrebačke filharmonije studirao na muzičkoj i likovnoj akademiji, Marijan Richter, docent Sveučilišta u Zadru, izložio bi svoje najnovije radove. Ti višeslojni, apstraktni, (neo)konceptualni i (neo)primarni radovi svjedoče o velikom i jedinstvenom iskustvu kreativnog glazbenika i slikara. Richter, kroz propitkivanje i odricanje od ″jakih i sirovih″ tonova (boje su vidljivo prigušene), započinje poricanje same biti slikarskog dvodimenzionalnog objekta i umjetničkog stvaranja, uopće. U njegovim najnovijim radovima prisutan je svojevrsni obrnuti proces kreacije. Svojim drugačijim slikarskim postupcima, koji su sigurno nadahnuti nekim suvremenim glazbenim partiturama, autor je , gotovo, jedinstven u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti…″Tako su, primjerice, sva djela i u Richtera jednakovrijedna, njihova unikatnost ih ne izdvaja iz roda kojemu pripadaju.
Velikih tema više nema, dopuštamo mogućnost da u najmanjem detalju otkrijemo spoznaju ili da barem budemo na njenom tragu. Tako je i slikarski proces usmjeren na stvaranje predodžbe koju ne možemo doseći ni na koji drugi način, a ne na to da reprezentira samog sebe″, napisao je u predgovoru Nikola Albaneže.

Na otvorenju će svirati, međunarodno afirmirani barokni violinist, Silvio Richter ( Program: G. Ph. Telemann (1681-1767): Fantazija br.7 u Es-duru, TWV 40:20, -Dolce -Allegro -Largo -Presto ).

U ″Noći muzeja 2019″, ulaz je besplatan i svi ste dobrodošli. Izložba se može pogledati do 10. ožujka 2019.

nm19-vizual-V1 20181205_163150W 20181205_163055W 20181205_163122W

RICHTER- Katalog-str.12-13

20181212_193538R

Željko Karaula, otvorenje samostalne izložbe, 12. 12. 2018.

U prepunom Muzeju Matija Skurjeni, 12. prosinca u 19 sati otvorena je samostalna izložba zaprešićkog akademskog slikara-grafičara, Željka Karaule. Izloženi su recentni radovi, iz slikarevih ciklusa ,,Sunčana strana,, i ,,Cvjetna čarolija,, ( 31 slika, ulje na platnu, 100 x 140 cm.), na dvije etaže muzeja…Umjetnik je inspiriran mitskim i stvarnim pejzažom rodnoga kraja, kao i antologijskim slikama, velikoga umjetnika secesije i simbolizma, Gabrijela Jurkića. Slikar ,,analizira,, prostor ispunjen raznobojnim cvijećem i travama, koje ne opisuje, već mrljama pigmenta dobiva jednu osunčanu, dinamičnu impresiju trenutka…Izložbu je otvorio predsjednik skupštine zagrebačke županije, g-din Damir Mikuljan, a o autoru i njegovim najnovijim radovima, govorio je Stanko Špoljarić, umirovljeni dugogodišnji kustos umjetničkog paviljona iz Zagreba…Izložba se može pogledati do 10. siječnja 2019.

 

DSC04165 20181212_185518 20181212_185620R 20181212_192729 20181212_193538R 20181212_193538S 20181212_193538T 20181212_193538V 20181212_193547 20181212_193549 20181212_194529 20181212_194532 20181212_194556 20181212_194630 20181212_194644 20181212_194916 DSC04134 DSC04140 DSC04155 DSC04164