Muzej Matija Skurjeni, petak, 18. svibnja 2018. od 09:00 – 15:00 sati.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na Međunarodni dan muzeja u Muzej Matija Skurjeni !
Ulaz u Muzej, gdje se može pogledati stalni postav slika i crteža Matije Skurjenija je besplatan.
U talijanskom art časopisu Limax, koji piše o “outsider-marginalnoj” umjetnosti, izašao je članak, bogato foto ilustriran, o velikom izvorno-nadrealnom umjetniku Matiji Skurjeniju…Za časopis pišu: Linda Kaiser, Giorgo Bedoni, Maria Luisa Conserva, Marcelo Francolini i Ante Žaja.
U Subotu, 24. 3. 2018. u 19:00 sati, u sklopu muzejskog izložbenog ciklusa ,,Na margini,, otvara se samostalna izložba akvarela i slika na svili, slikarice i tekstilne dizajnerice Krunoslave Kuljiš. Na otvorenju će nastupiti poznati hrvatsko-makedonski KUD Ezerki & 7/8, čija je članica… ,,Slikarica Krunoslava Kuljiš već je dobro poznata likovnoj javnosti kao ,,pjesnik,, cvijeća izrađenog akvarelom na svilenim površinama, uglavnom velikog formata. Ova stara tehnika slikanja na svili poznata u Kini i Japanu, u Europi je zapravo rijetko zastupana kao umjetnički izraz.(…). Posjetom u atelje ove slikarice, uživajući u bezbroju njenih svilenih prikaza veličanstvenih cvjetnih kompozicija, stječemo dojam da bi te slike mogle ispuniti zidove jednog Louvra ili Prada.(…). Obzirom na izuzetnost ove slikarice, koja svojim likovnim djelima i velikim formatima predstavlja nešto nesvakidašnje, bilo bi poželjno i vrijedno da njezina djela budu izložena u jednoj stalnoj galerijskoj prezentaciji, na uvid široke publike.,, Prof. dr. Antun Bauer, Zagreb, travanj 1997.
U Petak, 26. 1. 2018. od 18:00 do 01 sat, Muzej Matija Skurjeni uključiti će se u obilježavanje popularne nacionalne muzejske manifestacije ,,Noć muzeja 2018.,, sa novim stalnim postavom slika, crteža i grafika Matije Skurjenija. Želja nam je kako bi se u toj, izuzetno medijski praćenoj manifestaciji, podsjetilo na zaboravljenog i nepravedno zapostavljenog, velikog izvorno-nadrealnog umjetnika Matiju Skurjenija.
Umjenika, kojemu je ,,otac Nadrealizma,, Andre Breton otvorio izložbu 1962. u Parizu, čije su slike bile ilustracija u nadrealističkom časopisu,, La Breche,, (zajedno sa Rene Magritte-om, Konradom Klapheck-om, Toyen, Man Ray-om i dr.) i koji je bio cijenjen od kritike i publike. Izložene slike i crteži prikazati će Matijino umjetničko formiranje, od rada na željeznici, krajem 40-ih, odlaska u mirovinu, naseljavanja u Zaprešić i likovne suradnje sa karizmatičnim kustosom galerije primitivne umjetnosti u Zagrebu Dimitrijem Bašičevićem Mangelosom ( zajedno su realizirali iznimnu grafičko-pjesničku mapu ,,Eulaliju,, 1959.).
Posebnost izložbe, biti će nova akvizicija muzeja, slika ,,Dječak koji sjedi,, iz 1950. naslikana na drvenoj podlozi, koja svjedoči o velikom talentu Matije Skurjenija. Akvizicija je realizirana sredstvima Grada Zaprešića i zagrebačke županije.
Autor stalnog postava muzeja je ravnatelj Ante Žaja, kustos.
U ,,Noći muzeja 2018.,, ulaz je besplatan i svi su dobrodošli.
Prošle godine, krajem siječnja Muzej Matija Skurjeni ugostio je jednog od najznačajnijih i najkvalitetnijih mladih afirmiranih suvremenih umjetnika, Stipana Tadića, koji je prvi put izložio svoj novi ciklus “Motiva iz okolice“. U sklopu manifestacije “Noć muzeja 2017.” izložio je 30 ilustracija gvašom na papiru, socijalne tematike iz ruralne okolice Zagreba, a koji se direktno referiraju na Krstu Hegedušića i njegove znamenite “Podravske motive“…“Od spektra hrvatske naive Stipanu je blizak linearizam Matije Skurjenog, pa i na ovoj izložbi ( u muzeju njegovoga imena ) aludira na tog predhodnika na slikama Susedgrada ili željezničkog mosta u Zaprešiću, kao i na velikoj slici Medvednice, jedinom ovdje izloženom ulju na platnu”. ( Feđa Gavrilović, predgovor u katalogu izložbe )...Inspiracija i poticaj za najnoviji ciklus slika, pod nazivom: “Hrvatske planine” ( koji je izložen u Zagrebu u Laubi od 18.1. do 3.2. 2018. ), bila je monumentalna slika Matije Skurjenog pod nazivom: “Moja biografija, 1950-1961.”, koja je dio stalnog postava. Prisjetimo se značajne i eksluzivne samostalne izložbe Stipana Tadića u Muzeju Matija Skurjeni u Zaprešiću…
U Petak, 15. 12. 2017. u 19:00 sati otvorena je skupna izložba 11 ruskih suvremenih slikara povodom 50. godišnjice prijateljstva između Zagreba i Sankt-Petersburga, pod nazivom: ″Ruski mozaikˮ ( Rycckaя Moэaиka ).
Na izložbi u Muzeju Matija Skurjeni u Zaprešiću mogu se vidjeti slike različitih stilskih poetika (od neokubizma, lirsko-simboličkog i ekspresivnog realizma), umjetnika koji su diplomirali na prestižnoj Državnoj akademiji Ilje Rjepina, Alekseya Filippova, Julije Bobrove, Paoline Versinine, Sergeya Nekrasova, Elene Prudnikove, Jekaterine Romanove, Marine Filippove, Anne Kamenskaje, Jurija Ševčika, Andreya Koroljčuka i Larise Kralj ( koja je suorganizatorica izložbe)…Otvorenju je prisustvovao veliki broj ljubitelja ruske kulture i umjetnosti koji su mogli uživati u vrhunskom glazbeno-pjesničkom programu ( Branko Pejnović – recital Jesenjina, Nelea Mišić – gitara, ruske romanse, Fredi Ponudič- klavijature, ruske pjesme ).
Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, g-din Damir Benčević, kao predstavnik osnivača muzeja. Ovu posebnu i ekskluzivnu izložbu možete pogledati do 13. siječnja 2018.
U Muzeju Matija Skurjeni u Petak, 20. listopada 2017.otvorena je izložba slika Matije Skurjenija, naziva “Skurjeni – Eros i Tanatos”. Za tu tematsku izložbu, slike sa motivima golog ženskog i muškog tijela, kao i one sa prikazom apokalipse, posuđene su iz Hrv. muzeja naivne umjetnosti, GIU Zlatar, Zbirke Biškupić i drugih privatnih kolekcionara… O Skurjenijevoj umjetnosti, njegovom izlaganju 1962. u Parizu i sudjelovanju u nadrealističkom pokretu, govorio je ugledni pov. umjetnosti i likovni kritičar Feđa Gavrilović, voditelj Galerije Forum u Zagrebu..“Eros i Tanatos prisutni su kod svakog stvaratelja, pa tako i Skurjenija. Ova izložba daje presjek njegovih radova, s naglaskom na vrlo tjeskobnoj viziji svijeta, na viziji svijeta koja predviđa različite kataklizme i užase i viziji svijeta koja, unatoč tome, uživa u samom životu, u bujanju i u stvaralaštvu. To je ono što je za Matiju Skurjenija bilo najvažnije.”, rekao je… Otvorenju je prisustvovao i veliki hrvatski suvremeni umjetnik Željko Kipke, koji je za katalog izložbe napisao izniman analitički esej o Skurjenijevoj amblematskoj slici “Treći svjetski rat” iz 1969. ( …”Vjerojatno je senzibilan unutarnji radar bio presudan za inicijaciju Matije Skurjenija u posljednji krug nadrealista. Pripadao je malobrojnoj vojsci zemaljskih „čudaka“ koji su radije komunicirali s nevidljivim energijama (snovima) nego li brinuli o stilu, društvenoj poziciji i sličnim zabludama recentnih umjetnika. Činjenica da je Skurjeni bio simpatizer zagrebačkog antikolektiva Gorgona ponešto govori u prilog tome da je doista bio drugačiji od većine hrvatskih „autsajdera“, naivaca i umjetnika samouka”)…Izložbu je otvorio Gradonačelnik Grada Zaprešića, g-din Željko Turk, koji je na otvorenje došao u društvu supruge, svoga zamjenika Alana Labusa i predsjednika GV …Izložba se može pogledati do 26. studenoga 2017.
U Muzeju Matija Skurjeni otvara se izložba: Skurjeni – Eros i Tanatos, u petak 20.10. 2017. u 20:00 sati. Za tu tematsku izložbu slike Matije Skurjenija, s motivima akta i apokalipse, slike su posuđene iz Hrvatskog muzeja naivnih umjetnosti, GIU Zlatar, Zbirke Biškupić i drugih privatnih kolekcionara. Kustos izložbe ugledni je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jutarnjeg lista, Feđa Gavrilović, ao amblematskoj slici Treći svjetski rat i 1969. esej je napisao veliki hrv. suvremeni umjetnik Željko Kipke. Izložba će biti otvorena do 26. studenoga 2017.
Izuzetno mi je zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje samostalne izložbe slika akademskog slikara Milana Sokolića, pod nazivom: ,,Vremeplov, razgovor sa velikanima,, u četvrtak 14. 9. 2017. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni. Izložba ostaje otvorena do 3. 10. 2017.
Akademski slikar Milan Sokolić rođen je 31. srpnja 1944. u mjestu Santa Maria di Leuca , Italija, u zbjegu za vrijeme 2. sv. rata. Srednju školu za primijenjenu umjetnost završio je u Sarajevu, a nakon nje upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je, na slikarskom odsjeku ALU, u klasi prof. Raoula Goldonija 1970.
Radio je u osnovnim školama kao nastavnik likovne kulture, a i u nekoliko tvornica kao dizajner. Izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi, od kojih je najpoznatija ona iz 1982. ( izložba akvarela u Galeriji Buljat u Zagrebu ). Zapaženo je njegovo sudjelovanje na izložbi ratnih plakata u Rijeci iz 1991. pod nazivom: ″za Slobodu Hrvatske″.
Prije desetak godina doselio se u Zaprešić gdje živi i stvara.
