U sklopu Srijede u Muzeju, 9. listopada je u palači Sermage otvorena izložba           „Snovi i nadrealne slike” Matije Skurjenija. Riječ je o slikama iz fundusa Muzeja „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću, a Varaždin je prvi od hrvatskih gradova u kojima će izložba gostovati.
Matija Skurjeni svjetski je poznat samouki slikar, koji je naslikanim svojim očaravajućim snovima doživio veliko međunarodno priznanje od strane avangardnog nadrealističkog pokreta, 1962. u Parizu. To je umjetnik koji je sebe našao u bijegu od stvarnosti na specifičan način, objasnio je likovni i književni kritičar i istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, akademik Tonko Maroević.
„Njegova imaginacija nosi sa sobom teret i zavičajnosti, i sjećanja na mladost i djetinjstvo, ali istovremeno dramatične i tragične stvari koje on, na neki način, pretvara u snoviđenje. Skurjeni nas svojim djelima uvodi u taj nadrealni snoviti svijet, kojim nam omogućuje prodor u onostrano.. To je svijet u kojemu je iz zbilje otvorio novu dimenziju u kojoj se nalazimo i mi, ako imamo mašte – zaključio je Maroević.
Na otvorenju izložbe bio je i ravnatelj i kustos Muzeja „Matija Skurjeni“ u Zaprešiću, Ante Žaja:
„Meni je izuzetno drago kako je prva izložba djela Matije Skurjenija, iz fundusa našega muzeja, u Hrvatskoj upravo ovdje u Varaždinu, ali imali smo otvorenje Skurjenijeve izložbe i prije tri tjedna u Bratislavi. Privatni slovački kolekcionar, prije nekoliko se godina zaljubio u Skurjenijeve slike i kupovao ih je na aukcijama, a i nama je posudio jednu od tih slika za izložbu. Muzej u Zaprešiću posjeduje zbirku slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, približno oko 380 muzejskih predmeta, kao i zbirku slika naših najpoznatijih naivnih umjetnika, osim Ivana Generalića, te zbirku najvećih hrvatskih suvremenih umjetnika.
Uoči izložbe „Snovi i nadrealne slike”, u palači Herzer u Varaždinu održan je prigodni skup pod nazivom „Matija Skurjeni – život, umjetnički rad, ostavština”, a skup su organizirali Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin.
„Na znanstvenom skupu sudjelovali su eminentni predavači, među njima i akademik Tonko Maroević, Marijan Špoljar, dr. sc. Vladimir Huzjan i moj kolega Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin. Smisao svih ovih događanja je da nove generacije stručne i šire javnosti, kao i medije, pokušamo zainteresirati za dva-tri važna nacionalna izvorno-nadrealno-marginalna slikarska imena, koja imaju svoju najveću europsku umjetničku težinu – rekao je Žaja.
Djela Matije Skurjenija izazvala su velik interes varaždinske likovne publike, a izložba će ostati otvorenom za razgled sve do 27. listopada. (Izvor: Aktualno.hr )

https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/kultura/3578191/srijeda-u-muzeju-izlozba-snovi-i-nadrealne-slike-svjetski-poznatog-slikara-9-listopada-u-palaci-sermage/?fbclid=IwAR005s2U2YY8Zj8cFw8s2OO7bgDUBV16uEoOgEACmw1_sdGrf5qcaqi_9jA

U prepunoj Savoy Art Gallery u centru Bratislave, 17.9. u 19:00 sati otvorena je izložba, „Čaro okamihu“ (Čarolija trenutka), velikog izvorno-samoukog slikara, Matije Skurjenija, koji se na ovaj način, simbolično, vratio u Bratislavu i Srednju Europu, jer su zadnji put njegove slike bile izložene 1997. na međunarodnoj izložbi Insita 97 u Slovenskoj Narodnoj galeriji…Skurijeni je slikao svoje snove i bez obzira što nije bio likovno obrazovan, pozvan je u Pariz 1962. i izlagao je s najpoznatijim umjetnicima Nadrealizma (Toyen, Jose Pierre, Jean Benoit, Konrad Klapcheck).„Otac nadrealizma“ André Breton izuzetno ga je uvažavao i smatrao ga ravnopravnim članom nadrealističkog avangardnog pokreta. Njegov tajnik je zapisao kako je Breton svojevremeno izjavio da se Picasso sa svojom golubicom mira može sakriti pred Skurijenijevim crtežom Goluba mira i slobode…Na otvorenju je govorila kustosica izložbe, ugledna slovačka likovna kritičarka, Mária Horvátová i ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića, a dvije muzičke točke izveo je Miloš Biháry, poznati klasični i jazz pijanist. Otvorenju je nazočila i mr. sc. Ljerka Brdovčak, opunomoćena ministrica, u ime Veleposlanika RH iz Bratislave…Promoviran je i novi broj, značajnog kulturno-društvenog časopisa Milliard Sun, sa tekstom i fotografijama o Matiji Skurjeniju.

Zahvaljujemo se, našem sugrađaninu Silviju Dumiću, što nam je ustupio svoje vrhunske fotografije jedinstvene zgrade Muzeja Matija Skurjeni u Novim dvorima Josipa bana Jelačića. Hvala Silvio.

Skurjeni i Nadrealizam
3. kolovoza 1924. francuski pjesnik Andre Breton, u Parizu, objavio je 1. “Manifest nadrealizma” (ukupno ih je bilo 3) i na taj način formalno oformio novi umjetnički avangardni pokret. Nadrealizam je nastao i razvijao se neposredno iz talijanskog metafizičkog slikarstva (Giorgo de Chirico) i dadaizma. Breton je definirao nadrealizam kao “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”. Jedan od preteča nadrealizma bio je i Marc Chagall, koji je slikao jednu drugačiju fantastičnu lirsku poetiku s elementima dječje naivnosti.
Nadrealisti se oslanjaju na teoriju austrijskog psihijatra Sigmunda Freuda (osnivača psihoanalize), prema kojoj čovjek ima dvije naravi, jednu svjesnu i budnu, a drugu podsvjesnu i potisnutu odgojem i zakonima zajednice. Ta ljudska podsvijest se oslobađala u snovima i halucinacijama, te su zato nadrealisti osobitu pozornost usmjerili snovima i slobodnu lutanju prostorima mašte. Prvi umjetnici koji su se okupili oko Bretona bili su Salvador Dali, Man Ray, Max Ernst, Francis Picabia, Rene Magritte i dr.
U zadnju dekadu nadrealista uvršten je i veliki izvorni samouki umjetnik Matija Skurjeni. Zalaganjem Radovana Ivšića, kojemu je fotografije Skurjenijevih slika poslao Ivan Picelj organizirana mu je 1. Pariška izložba 1962. Breton je bio oduševljen i nije se mogao načuditi tim fantazmagoričnim slikama, koje su dolazile iz njegovih snova, podsvijesti (kao da mu je bio poznat 1. Manifest nadrealizma). Po svjedočenju Ivšića, njegovog tajnika, Breton je na Matijinu izložbu došao među prvima i u knjigu dojmova zapisao: “Skurjeni, to je začarano slikarstvo” (knjiga dojmova u vlasništvu je Muzeja Matija Skurjeni). Skurjenijeve slike bile su izložene i na velikoj međunarodnoj izložbi nadrealizma, naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. autora Ragnara von Holtena i Jose Pierra.
Igor Zidić, uvrštava tri Skurjenijeve slike, kao dio antologijske izložbe “Nadrealizam i hrvatska umjetnost” u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, krajem 1971. Annie Le Brun, velika francuska nadrealistička pjesnikinja, esejistica i umjetnica, posvjedočila je, tokom svojih čestih posjeta muzeju u Zaprešiću, o velikom Bretonovom poštovanju spram umjetnosti Matije Skurjenija.

23. svibnja 2019. u 19:00 sati u novo obnovljenoj Vršilnici otvorena je izložba predmeta vezanih za život bana Josipa Baruna Jelačića, a povodom obilježavanja 160. godina od njegove smrti ( pokopan 26. 5.1859. u kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima ). Predmeti su otkupljeni od jednog od poznatih privatnih kolekcionara, dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog numizmatičkog društva, kako bi bili trajno izloženi u dvorcu, kad se završi njegova obnova. Grad Zaprešić otkupio je ovu zbirku, o kojoj reče dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. Ivan Mirnik, ,, jedinstvena i najveća zbirka takve vrste u Hrvatskoj. Nema joj premca ni u zbirci Jelačićiani hrv. povijesnog muzeja, a i Numizmatička zbirka Arheološkog muzeja jedva joj može konkurirati,, Predmeti od neizmjerne vrijednosti su, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848. i kojih je sačuvano tek nekoliko, zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić-medalja, kratko kovan, rijetki bakreni ,,1 Križar,, ( Kreuzer ) iz 1849. kojih se sačuvalo svega nekoliko komada, prvi put javno izložen brončani pečat bana Jelačića, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa ( jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza-L,illustrassion Journal Universel ) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama.