U utorak, 18.10. 2022. u Muzeju Matije Skurjenija otvorena je izložba dječjih igračaka tvornice Biserka iz Zagreba. Ona je nastavak suradnje muzeja sa jednim od velikih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji je u zaprešićkom muzeju odlučio ekskluzivno izložiti, veliki dio proizvodnog asortimana, jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj državi. Politeova zbirka Biserkinih igračaka je sigurno jedna od najcjelovitijih u Hrvatskoj i ove vrijedne i važne igračke sačuvane su zbog velike sakupljačke strasti, antikvarske upornosti, kao i poznavanja relevantnosti designa bivše socijalističke države, od strane ovoga svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima, bez pretjerivanja, iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost…Izložbu je otvorio dr. sc. Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, osnivača muzeja.

Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1962. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Posebno je zanimljivo kako je Disney, veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje u svijetu, poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki. Zagrebačka tvornica je, uz Disneyje popularne junake, imala autorska prava i proizvodila likove Štrumpfova, Stanleya i Olija, Pink Panthera, a proizvodila je i Miss Piggy iz Muppet Showa, Mačka u čizmama i dr.

Biserka je počela sa radom 1946. kao zadruga koja se bavila pletenjem mreža u prizemlju Ilice 118, a onda je prešla na izradu lutaka koje su se radile od brašna i kaširanog papira. Nakon pojave PVC-a prešlo se na ručno lijevanje igračaka dok se na kraju došlo do strojne proizvodnje istih. Uz druge igračke proizvodila je i maskote, društvene igre te lopte, koje su Rusiju, Njemačku, Češku, Mađarsku, Francusku, Italiju i druge zemlje. Radionica je dobila ime Biserka po kćerki Olge Volčanšek, djevojčici koja je nakon završene Učiteljske škole radila u Osnovnoj školi u Gornjoj Bistri.  

Otvorenju je prisustvovao i nekadašnji direktor Biserke, Marko Bogdanović, koji je pribavio licencu za proizvodnju Disney-evih popularnih junaka.

Izložba je realizirana uz potporu Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do 10. prosinca 2022.

Muzej Matije Skurjenija nastavlja suradnju sa jednim od najvećih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji će u zaprešićkom muzeju ekskluzivno izložiti, gotovo, potpuni proizvodni asortiman (od osnutka 1946. do zatvaranja 2011.), jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj SFRJ. Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1963. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Zanimljivo je da je Disney, kao veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo tako da mu se ne vide prsti. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki.

Igračke su to koje su obogatile dječju maštu i obilježile generacije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Mickey Mouse, Bamby, Donald Duck i dr. poznati bezvremeni likovi, sačuvani su zbog velike sakupljačke strasti i poznavanja važnosti i vrijednosti designa socijalističke bivše države, od strane svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost. Zahvaljujući profesionalnoj suradnji sa Muzejom Matije Skurjenija i velikim zadovoljstvom sa prezentacijom kolekcije unikatnih predmeta i produkt designa Jugokeramike/Inkera, iz 2021. Politeo je odlučio kolekciju pokazati stručnjacima i široj javnosti, u Zaprešiću.

Izložba se otvara 18.10.2022. u 19:00 sati, a trajat će do 10. 12. 2022.

U subotu, 8. listopada 2022. u Galeriji naivne umjetnosti, Hlebine, otvorena je izložba slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, naziva: ˝Mistični sanjar nadrealnih vizija˝. Hlebine su  jedno od najpoznatijih sela u Hrvatskoj, a i šire, jer je to mjesto nastanka hrvatske naivne umjetnosti. Krsto Hegedušić, koji je radio kao učitelj u tamošnjoj osnovnoj školi ˝otkrio˝ je talent Ivana Generalića, koji je sigurno najznačajniji i najuspješniji slikar, hrvatske naivne umjetnosti. On je i početak  tzv.ˮhlebinske školeˮ, za čijim su uspjehom slijedili drugi..

Matija Skurjeni nikad nije izlagao u ovoj povjesnoj galeriji. Ne znamo razlog? Možda zato što  njegova umjetnost, iako su je mnogi ˮelegantnoˮ uvrštavali u taj opširno-opisni pojam, ima drugačiju poetiku i samo nadahnuće. Ona bi se mogla preciznije opisati kao jedinstveni postmodernistički spoj nespojivog; nadrealno-fantastične, naivne, podsvjesno-oniričke, marginalne i(li) outsiderske umjetnosti. Matija Skurjeni, kao i još neki izraziti pojedinci, bio je dugo pridružen ili gotovo zaključan, u kontekst svojevrsnog konstrukta naivne umjetnosti. No nakon njegove prijelomne 1. izložbe u Parizu, 1962. pisac, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, José Pierre (naslijedio André Bretona kao predvodnika nadrealističkog pokreta), lucidno je napisao; ¨Istraživanje unutarnjeg svijeta koje dopunja i opravdava ulaskom u vanjski svijet podzemnih sila, to je ključ Skurjenijeva djela…Uistinu nadahnut Skurjeni , koji danas ima 64 godine, radikalno se razlikuje od tolikih nespretnih realista, kojima se odmah lijepe općenite etikete ˝naivaca˝ . Skurjeni je izvorni umjetnik…

Na otvorenju, o izložbi i velikom slikaru, govorili su dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, Helena Kušenić, viša kustosica, autorica predgovora u katalogu, Ante Žaja,  ravnatelj i kustos Muzeja Matije Skurjenija, kao i Srećko Skurjeni, sin Matije Skurjenija. On je došao na otvorenje sa obitelji.

ˮ Veliku dobrodošlicu Skurjeniju želi i Galerija naivne umjetnosti Hlebine, koja nakon više od pola stoljeća postojanja konačno ugošćuje ime svjetskog značaja i kalibra, ime koje nadilazi okvire naivne umjetnosti, ali svakako čini njen sastavni dio. Činjenica da Skurjeni (rano) ostvaruje inozemne uspjehe u okviru akademske zajednice intrigantna je i tjera na razmišljanje i istraživanje ovog nesvakidašnjeg opusa bez jednoznačnog opredjeljenja, a u doticaju s naivom, umjetnošću nadrealizma i metafizičkog slikarstvaˮ, piše u katalogu kustosica izložbe Helena Kušenić.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-Križevačke županije i Grada Koprivnice, a bit će otvorena do 6. studenog 2022. godine.