Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, otvara se 15.10. 2020. u 19:00 sati

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja se otvara 15.10.2020. u 19:00 (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo jedan važan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se ,,izbrisani,, i rastavljeni (ali hvala dr. Antunu Baueru, ne i pretopljeni) konjanički spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog ,,davnog,, 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Velebni spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg.

Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije. Nepravedno je klevetan i opstruiran od samoga proglašenja za bana 1848. do gotovo potpunog brisanja iz zahvalne kolektivne memorije hrvatskoga naroda, a što je kulminiralo sramnim micanjem njegovoga spomenika, u noći sa 25. na 26. srpnja 1947…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo.

Do sada neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće nepoznate dragocjenosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na ovom posebnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u našoj memoriji prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana.

Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a moći će se pogledati, uz poštivanje strogih protuepidemioloških mjera, do 10. prosinca 2020.

1..BAN.80X60cm 2..SOFIJA.80X60cm 3..Zaručnički 4..instalacijska odora 5..FORINT,30X20cm 6..NOVI DVORI 7..Osmtrnica 8..spomenik 9..ANKA,25x17cm 10..vera,25x17cm NOVIdvori NOVIdvori2 NOVIdvori7 NOVIdvori9 NOVIdvori10 NOVIdvori11 teatar

Otvorena Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković, 4.7. 2020.

U subotu, 4. 7. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je zajednička izložba, ugledne naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice, Katarine Vojković. Na izložbi, enigmatičnog naziva;ˮU potrazi Svetog Gralaˮ, izloženi su recentni slikarski radovi, nastali zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate, priznate i izlagane skulpture. Kustosica izložbe i autorica predgovora u katalogu, afirmirana je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol…Ova intrigantna izložba majke i kćerke, drugačijih likovnih senzibiliteta i istraživanja, trebala je biti otvorena u jesen prošle godine, da bi radi objektivnih okolnosti otvorenje odložili za travanj, ove godine, kada je karantena i famozni COVID 19, pokvario planirani program…Kiparica Katarina Parađ Vojković, već poč. 1970-ih biva prepoznata i uvrštena u antologijsku knjigu ˮHrvatska izvorna umjetnostˮ, najvećeg autoriteta i poznavatelja naivnoga stvaralaštva, prof. Vladimira Malekovića, likovnog kritičara i muzealca…Umjetnički narativ Katarine Vojković akademske slikarice i Katarine Parađ Vojković, izvorno-naivne kiparice, potpuno je dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije…ˮSkulpture Katarine Parađ-Vojković svojevrsne su poruke o ljudskim vrijednostima koje su danas vrlo često prigušene, zatomljene ili u potpunosti zanemarene. S druge strane, Katarina Vojković u svojim djelima progovara o temama koje se često percipiraju kao tabu teme i o kojima se rijetko javno i otvoreno govori. Katarinu Vojković su oduvijek intrigirali pojedinci koji svojim nastupom ili vanjštinom privlače pažnju, a najčešće su pripadnici neke supkulturne zajednice.(..). Katarina Parađ-Vojković slavi život običnog čovjeka, te pronalazi sreću i dragocjene trenutke u vlastitom okruženju, prirodi, obitelji i tradicionalnim vrijednostima, dok Katarina Vojković ukazuje na tabu teme koje su skrivene i o kojima se ne govori, ali također čine našu svakodnevnicuˮ, pronicavo primjećuje autorica predgovora…Izložba se može pogledati do 31. srpnja, po novom radnom vremenu muzeja (utorak – subota od 12 do 19 sati, nedjelja od 14 do 19 sati. Ponedjeljak zatvoreno).

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.. 19. 20.

Izložba Katarine Vojković i Katarine Parađ Vojković

U Muzeju Matija Skurjeni, 4. srpnja. 2020. (subota) u 19:00 sati otvara se zajednička izložba, ugledne i afirmirane naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice Katarine Vojković. Izložba naziva; ˮu potrazi Svetog Gralaˮ, pokazati će recentne radove, nastale zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate i izlagane skulpture…Odnos majke i kćerke, u umjetničkom smislu je potpuno dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije.

 Virtuozno naslikane velike monokromatske slike Katarine Vojković, ne podilaze i ne laskaju (malo)građanskoj muzejsko-galerijskoj publici, odraz su bunta i neprihvaćenosti, a  pripadaju suvremenoj umjetnosti fetiša (slika vlastitu intimu, te slikarski istražuje granice užitka i boli). Ovom izložbom njeno originalno i osobno slikarstvo dobiti će mogućnost stručnog i kritičkog preispitivanja.

Kustosica izložbe, autorica eseja (predgovora) u katalogu, ugledna je povjesničarka umjetnost i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol.
Izložba će se moći pogledati do 31. srpnja 2020. prema novom ljetnom radnom vremenu muzeja (Uto-Sub. od 12-19 sati, Ned. od 14-19 sati, Pon. zatvoreno).

DSC04808R

Otvorena godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković

U petak 12.6. 2020. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković iz Brdovca. Likovni radovi članova udruge izloženi su u našemu muzeju jer se Muzej Brdovec uređuje…Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja Vladimir Maleković osnovana je 2013. godine, te nosi ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, rođenog u Brdovcu, a koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. koja je kasnije postala današnji Muzej Matija Skurjeni…Ovogodišnja skupna izložba prikazuje presjek radova nastalih u proteklih 12 mjeseci, a predstavlja se 25 sudionika. Radovi različitih tehnika i stilskih poetika svjedoče o likovnoj dinamici i radoznalosti autora, koji istražuju tradicionalne slikarske tehnike, ali i propitkuju društvenu stvarnost…Educirane i samouke autorice i autori, samopouzdano izlažu ambiciozne radove, povodeći se za velikim primjerom samoukog velikana Matije Skurjenija…Na otvorenju su govorili: Ante Žaja, ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni, g-đa Đurđica Haladi, predsjednica udruge, Silvija Limani, ravnateljica Muzeja Brdovec i Alen Prelec, načelnik općine Brdovec, supokrovitelja izložbe…Svečanosti otvorenja pripomogao je prof. Zlatko Rucner, odsviravši jednu Bachovu muzičku točku za violončelo…Izložba se može pogledati do 25. lipnja.

20200612_184719 20200612_191941 20200612_191948 20200612_191949 20200612_191951 20200612_192816 20200612_192354 20200612_191936

Izložba Udruge Vladimir Maleković, otvorenje 12. 6. 2020. u 19:00 sati

U Muzeju Matija Skurjeni, nakon odgode zbog pandemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19), u petak 12. lipnja 2020. u 19:00 sati, otvara se godišnja izložba Udruge Vladimir Maleković

Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja Vladimir Maleković osnovana je 2013. godine, te nosi ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, rođenog u Brdovcu, a koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. Ovogodišnja skupna izložba prikazuje presjek radova nastalih u proteklih 12 mjeseci, a predstavlja se 25 sudionika. Radovi različitih tehnika i stilskih poetika svjedoče o likovnoj dinamici i radoznalosti autora, koji istražuju tradicionalne slikarske tehnike, ali i “otvorenih očiju”, propitkuju društvenu stvarnost…Educirane kao i samouke autorice i autori, samopouzdano izlažu ambiciozne radove, povodeći se za velikim primjerom Matije Skurjenija.

Izložba će se moći pogledati do 25. lipnja.

74495619_406435826964085_4322261499633467392_n

17097749_1199175096861970_6573296815684134732_W

Ljetno radno vrijeme Muzeja Matija Skurjeni, od 1. lipnja 2020.

Muzej Matija Skurjeni od 1. lipnja 2020. ima novo (ljetno) radno vrijeme za individualne posjetitelje, sve do drugačije odluke.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 12 do 19 sati. Nedjelja od 14 do 19 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC. Svi individualni posjetitelji dužni su držati propisani razmak i poštivati sve protuepidemijske mjere. U muzeju može boraviti, u isto vrijeme, najviše 5 posjetitelja.
11. lipnja (Tijelovo), muzej je zatvoren.
22. lipnja (dan antifašističke borbe), muzej je zatvoren.

ms1W

ms4W

20. svibnja 1859. preminuo ban Josip Jelačić

Na današnji dan, prije 161. godinu u Zagrebu je preminuo omiljeni hrvatski ban Josip Jelačić. Pokopan je, po vlastitoj želji, u kapelici Sv. Josipa u Novim dvorima, koje je sam kupio i gdje je živio sa suprugom groficom Sofijom Stockau. Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), vojno-krajiški časnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vremenu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te početaka oblikovanja modernoga građanskog društva. Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije.

Josip Jelačić, podrijetlom je iz stare hrvatske plemićke obitelji koja je svoje podrijetlo vezivala uz područje tzv. Turske Hrvatske (danas Bos. krajina, prostor između rijeka Une i Vrbasa). Iako se misli kako se njegov pridjevak ,,od Bužima,, odnosi na mjesto Bužim blizu Cazina, činjenica je kako se taj dodatak prezimenu veže za obiteljski posjed Buzin kraj Velike Gorice.

Josip je najstariji od četvero djece, austrijskog podmaršala Franje Jelačića i Ane rođ. Portner. Josipov otac Franjo istaknuti je vojskovođa i dobitnik viteškog vojnog reda Marije Terezije (njem. Militär-Maria-Theresien-Orden, u Hrvatskoj poznat i kao orden Marije Terezije, uveden 1757.), za izvanredne zasluge u ratu, prilikom obrane Feldkircha u austrijskom Voralbergu od brojnijih Napoleonovih trupa. Majčin otac i ujak Vinko Knežević, bili su također istaknuti generali od kojih je Vinko bio također nositelj viteškog vojnog odličja Marije Terezije. Uprkos najvećih zasluga za austrijsko carstvo, Franjo Jelačić nije mogao financirati školovanje Josipa na elitnoj vojnoj Akademiji Theresianum u Beču, već su njegovi časnici i suborci skupili potrebna sredstva. Postao je hrvatski ban jednoglasnom odlukom hrvatskoga Sabora 1848. ,,Ponosio sam se uvijek što me je hrvatska majka u hrvatskoj domovini rodila…Evo sam, narode mili, dušom i tijelom tvoj ban,..(dio govora bana Jelačića prilikom banske instalacije, 5. lipnja 1848.). Jedan je od trojice najznačajnijih austrijskih vojnih zapovjednika, 19. st. (Windischgratz, Jelačić, Radetzky). Ban Josip Jelačić hrabro i sudbinski zaštitio je hrvatski i ostale slavenske narode, od mađarskog negiranja i nepoštivanja stoljetnih ravnopravnih odnosa unutar složene višenacionalne države, te je morao i nevoljko je krenuo u vojnu na onodobnu Ugarsku. Ipak unatoč silnih vojnih uspjeha, on je ujedno i tragična osoba jer je sve ono za što je ratovao, samovoljom Cara Franje Josipa I, kasnije ukinuto i pokazalo se kako je iskorišten za unutarnje austrijsko-mađarske obračune.

 „Moje ime pripada povijesti. Ona će pisati o meni, ali o onome što se krilo u mom srcu neće ništa kazati.” 

Zbirka Jelačić 5

Zbirka Jelačić 12.

20190216_154004

A.

1

20190528_162834

HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.1. HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.1 HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.2 HPM_Uspomene na jednog bana-PSTV_1471_780_430.4

 

Stare fotografije sa otvorenja muzeja iz 1987.

Proteklih dana, dok su ljudi boravili u karanteni, na jednom zaprešićkom internetskom portalu objavljivane su stare fotografije Zaprešića, kako bi se svi zajedno prisjetili, kako je naš Grad ,,rastao,, i kako je postao ovo što je danas…Galeriju (od 2000.g. Muzej), Matija Skurjeni svečano je otvorio prof. Vladimir Maleković 15. Srpnja 1987. uz prisustvo samog umjetnika, njegove supruge Ivanke-Hanike i Milke Kobeščak, (prof. njemačkog jezika, koja je Matiji vodila korespodenciju sa stranim kolekcionarima)…Upravo je njenom inicijativom potpisan ugovor 2. Srpnja 1984. između Matije Skurjenija i tadašnje Skupštine općine Zaprešić o donaciji slika, crteža i grafika, koje su trebale naći smještaj u nekom obnovljenom objektu Novih dvora, Josipa bana Jelačića.

otvorenje galerijeW skurjeni na otvorenjuW Skurjeni i Lacković.W skurjeni.otvorenje.RABUZIN.1987.W skurjeni.1963.W

Obavijest o otvorenju i novom radnom vremenu Muzeja

Muzej Matija Skurjeni otvoren je za individualne posjetitelje od 27. Travnja 2020. prema novom, privremenom, radnom vremenu, sve do drugačije odluke nadležnih tijela.

Novo radno vrijeme je Utorak – Nedjelja od 11 do 15 sati.  Do 1. Lipnja 2020. ulaz u muzej je besplatan.

Svi individualni posjetitelji dužni su držati propisani razmak i poštivati sve protuepidemijske mjere. U muzeju će moći boraviti najviše 5 posjetitelja, u isto vrijeme.

  1. Svibnja (Praznik rada), muzej je zatvoren.

P-Muzej Matija Skurjeni LOGO

Muzej Matija Skurjeni zatvoren za javnost 30 dana

Muzej Matija Skurjeni, od jučer (19. ožujka 2020.) u idućih 30 dana zatvoren je za javnost, zbog protuepidemijskih mjera u širenju bolesti koje prenosi virus COVID-19, a prema odluci Stožera za civilnu zaštitu RH o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja.

Izložbeni program planiran za Travanj je otkazan i odgođen do smirivanja opće situacije.

Za upite vezane oko muzejske građe i dokumentacije i ostale informacije vezane za rad Muzeja, molimo da nam se, u navedenom razdoblju, obratite isključivo telefonom ili e-mailom:

Telefon: 01 3310 540        E-mail : info@muzej-matija-skurjeni.hr

Sve pravovremene informacije biti će dostupne na našoj službenoj web i Facebook stranici.

www. muzej-matija-skurjeni.hr     www. facebook.com/Muzej.Matija.Skurjeni

Zahvaljujemo na razumijevanju,

Vaš Muzej Matija Skurjeni.

Plakat B1 - COVID-19