Vlada RH donijela je odluku o proglašenju Dana žalosti na sjednici 30. prosinca 2020., dan nakon razornog potresa u kojem je poginulo sedam ljudi.

Muzej Matija Skurjeni istaknuo je zastavu Republike Hrvatske na pola koplja na svojoj zgradi.

Razoran potres s epicentrom kod Petrinje seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su 29. prosinca 2020. godine u 12,19 sati. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske i šire regije.

Dragi suradnici, kolege, prijatelji i sugrađani,

želimo Vam Sretan Božić i uspješnu novu 2021. godinu.

Nadamo se da će svima nama nadolazeća godina biti bolja

i da neće biti ispunjena pandemijama, potresima i ostalim

kataklizmama.

Vaš Muzej Matija Skurjeni.

Izložba ,,Hommage a Jelačić – Vratio se Ban,, koja je otvorena 15.10.2020. (uoči 219. godišnjice rođenja), zajednička je suradnja Hrvatskog Državnog Arhiva, Hrvatskog Povijesnog Muzeja i Muzeja Matija Skurjeni…Ovom izložbom memoriramo značajan jubilej (30 god.) i podsjećamo se, kako se velebni spomenik bana Jelačića, svečano vratio na mjesto koje je više nego zaslužio. Tog 16. 10. 1990. uz prisustvo predstavnika kulturne, društvene, političke i vjerske elite, brončani ban, svojom sabljom ponovo je branio pogažena prava i marginalizirani Narod. Konjanički spomenik, koji je izradio jedan od najvećih austrijskih kipara, toga vremena, Anton Dominik Fernkorn, jedna je od najljepših marko-aurelijevskih konjaničkih skulptura u Europi, vraćena je na središnji zagrebački trg… Josip pl. Jelačić (Petrovaradin, 16 listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke, zapovijednik krajiških pukovnija, te je (nakratko) uspio ujediniti hrvatske zemlje unutar složene Habsburške Monarhije…Ovom izložbom, koja nema ambicije u bilo kojem obliku konkurirati onoj iz 2009. Hrvatskog povijesnog muzeja, naziva ,,Uspomene (na) jednoga bana,, sjećamo se našega velikana i dobrotvora, bez kojega i ova naša sredina nikad ne bi iskoračila iz feudalnog ruralnog sustava u napredno građansko društvo… Na izložbi se mogu vidjeti neki predmeti od neizmjerne vrijednosti, na prvom mjestu, znamenita ,,Povelja o ukinuću kmetstva,, koja je izdana 25. travnja 1848., zatim ,,Jelačićev forint,, srebrni novčić-medalja, kratko kovan, rijetki bakreni ,,1 Križar,, (Kreuzer) iz 1849. kojih se sačuvalo svega nekoliko komada, pozlaćena medalja posvećena pobjedi kod Schwechata i 2 časopisa (jedan iz Londona- The Illustrated London News i jedan iz Pariza- L,illustrassion Journal Universel) iz 1848. koji na naslovnicama donose crteže bana Jelačića i reportažu o njegovim vojnicima i vojnim pobjedama. Također do sada cjelovito neizlagane amaterske c/b fotografije, iz foto albuma Novi dvori, vjerovatno su najveće zanimljivosti, ove izložbe. One nam prikazuju, bezbrižni aristokratski život, na posebnom povijesnom mjestu, a koje je (gotovo) oduvijek u memoriji lokalnog stanovništva prostor samo (polu)ruševnih zgrada…Kako je Grad Zaprešić, po oporuci zadnje vlasnice vlastelinstva, Anke pl. Jelačić postao vlasnik i svojevrsni pravni naslijednik Jelačićeve grofovske titule, u obavezi je svoga časnog predka i ,,prvog stanovnika,, javno prezentirati i raditi na njegovom ponovnom vraćanju u dvorac-kuriju Nove dvore. Prošle godine otkupljena je zbirka predmeta i medalja bana Jelačića, kako bi bili trajno izloženi u prizemlju dvorca, kad se završi njegova potpuna obnova. Nadamo se kako će se, uskoro, zapušteni perivoj, gospodarske zgrade, kuružarnik, muzej i povijesni dvorac obnoviti europskom solidarnošću. To je i pošteno i na taj način će se zatvoriti jedan krug, koji je počeo 25. 3. 1848. izborom manje poznatog graničarskog pukovnika Jelačića za hrvatskoga bana…Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, zagrebačke županije i Grada Zaprešića, a može se pogledati, uz poštivanje svih protuepidemijskih mjera, do 10. prosinca 2020.

U subotu, 4. 7. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je zajednička izložba, ugledne naivne kiparice Katarine Parađ-Vojković i njene kćerke, akademske slikarice i vrhunske tattoo majstorice, Katarine Vojković. Na izložbi, enigmatičnog naziva;ˮU potrazi Svetog Gralaˮ, izloženi su recentni slikarski radovi, nastali zadnjih nekoliko godina, kao i već poznate, priznate i izlagane skulpture. Kustosica izložbe i autorica predgovora u katalogu, afirmirana je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, Sonja Švec Španjol…Ova intrigantna izložba majke i kćerke, drugačijih likovnih senzibiliteta i istraživanja, trebala je biti otvorena u jesen prošle godine, da bi radi objektivnih okolnosti otvorenje odložili za travanj, ove godine, kada je karantena i famozni COVID 19, pokvario planirani program…Kiparica Katarina Parađ Vojković, već poč. 1970-ih biva prepoznata i uvrštena u antologijsku knjigu ˮHrvatska izvorna umjetnostˮ, najvećeg autoriteta i poznavatelja naivnoga stvaralaštva, prof. Vladimira Malekovića, likovnog kritičara i muzealca…Umjetnički narativ Katarine Vojković akademske slikarice i Katarine Parađ Vojković, izvorno-naivne kiparice, potpuno je dijametralan. Dok jedna skulpturama ″slavi″ tradicionalni obiteljski, patrijahalni život, druga slikama pokazuje zanimanje za iskustvo beskrajne (individualne) slobode duha i tijela. Intrigantan (su)odnos sirovog i teškog, ″muškog″, ruralnog kiparstva i rafiniranog, virtuoznog, suvremenog urbanog slikarstva, BDSM fetiš inspiracije…ˮSkulpture Katarine Parađ-Vojković svojevrsne su poruke o ljudskim vrijednostima koje su danas vrlo često prigušene, zatomljene ili u potpunosti zanemarene. S druge strane, Katarina Vojković u svojim djelima progovara o temama koje se često percipiraju kao tabu teme i o kojima se rijetko javno i otvoreno govori. Katarinu Vojković su oduvijek intrigirali pojedinci koji svojim nastupom ili vanjštinom privlače pažnju, a najčešće su pripadnici neke supkulturne zajednice.(..). Katarina Parađ-Vojković slavi život običnog čovjeka, te pronalazi sreću i dragocjene trenutke u vlastitom okruženju, prirodi, obitelji i tradicionalnim vrijednostima, dok Katarina Vojković ukazuje na tabu teme koje su skrivene i o kojima se ne govori, ali također čine našu svakodnevnicuˮ, pronicavo primjećuje autorica predgovora…Izložba se može pogledati do 31. srpnja, po novom radnom vremenu muzeja (utorak – subota od 12 do 19 sati, nedjelja od 14 do 19 sati. Ponedjeljak zatvoreno).

U petak 12.6. 2020. u 19:00 sati u Muzeju Matija Skurjeni otvorena je godišnja izložba članova udruge Vladimir Maleković iz Brdovca. Likovni radovi članova udruge izloženi su u našemu muzeju jer se Muzej Brdovec uređuje…Udruga likovnih i književnih stvaralaca brdovečkog kraja Vladimir Maleković osnovana je 2013. godine, te nosi ime uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i muzealca, rođenog u Brdovcu, a koji je najzaslužniji za otvaranje Galerije Matije Skurjenija 1987. koja je kasnije postala današnji Muzej Matija Skurjeni…Ovogodišnja skupna izložba prikazuje presjek radova nastalih u proteklih 12 mjeseci, a predstavlja se 25 sudionika. Radovi različitih tehnika i stilskih poetika svjedoče o likovnoj dinamici i radoznalosti autora, koji istražuju tradicionalne slikarske tehnike, ali i propitkuju društvenu stvarnost…Educirane i samouke autorice i autori, samopouzdano izlažu ambiciozne radove, povodeći se za velikim primjerom samoukog velikana Matije Skurjenija…Na otvorenju su govorili: Ante Žaja, ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni, g-đa Đurđica Haladi, predsjednica udruge, Silvija Limani, ravnateljica Muzeja Brdovec i Alen Prelec, načelnik općine Brdovec, supokrovitelja izložbe…Svečanosti otvorenja pripomogao je prof. Zlatko Rucner, odsviravši jednu Bachovu muzičku točku za violončelo…Izložba se može pogledati do 25. lipnja.