U Narodnim novinama br. 53/23, od dana 19.5.2023. godine, objavljen je Javni natječaj za imenovanje ravnatelja/ice Muzeja Matije Skurjenija u Zaprešiću.
Rok za podnošenje prijava na natječaj je 30 dana od dana objave u Narodnim novinama te na mrežnim stranicama Grada Zaprešića i Muzeja Matije Skurjenija.
Rok za podnošenje prijava na natječaj je 19.06.2023. godine.
2023.NATJEČAJ imenovanje ravnatelja
U petak, 3. ožujka 2023. u 18:30 sati u Muzeju Matije Skurjenija otvara se samostalna izložba slika poznatog zaprešićkog akademskog slikara Željka Karaule, naziva: ˝Mozaik snova˝. Istaknuti umjetnik, izložit će 16 slika (ulja na platnu), većeg formata iz najnovijeg slikarskog ciklusa.
Izložba je realizirana sredstvima Grada Zaprešića, a bit će otvorena do 23. ožujka 2023.
U sklopu ″Noći muzeja 2023.″, u petak, 27. siječnja 2023. u 18.30 sati u Vršilnici Novih dvora bana Jelačića u Zaprešiću bit će otvorena izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac čiji su organizatori Grad Zaprešić i Zaklada Marinko Sudac,a jedan od suorganizatora je i Muzej Matije Skurjenija. Grupna je to izložba isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.
Rijetka je ovo prilika za vidjeti radove Ivane Tomljenović-Meller (Zagreb, 1906.-1988.), hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i polaznice znamenite škole Bauhaus (1929.) u Dessau. Zatim, su tu radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar središnje izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani…Tijekom 1970-ih pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u (našoj) regiji, tako i globalno. Kao ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnice i umjetnike naredne generacije, (npr. Katalin Ladik). U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom More. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije Sudac, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirka feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.
U ″Noći muzeja 2023.″ u prostorima Muzeja Matije Skurjenija moći će se pogledati stalni postav slika, crteža, grafika, samoukog slikara, nadrealne poetike, Matije Skurjenija. Ulaz je slobodan (18-00) i svi ste dobrodošli u Vršilnicu i(li) muzej.
Radno vrijeme muzeja,
za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika:
24. 12. 2022. Badnjak, zatvoreno
25. 12. 2022. Božić, zatvoreno
26. 12. 2022. zatvoreno
27. 12. 2022. 10 – 17 sati
28. 12. 2022. 10 – 17 sati
29. 12. 2022. 10 – 17 sati
30. 12. 2022. 10 – 17 sati
31. 12. 2022. zatvoreno
1. 1. 2023. Nova godina, zatvoreno
2. 1. 2023. zatvoreno
3. 1. 2023. 10 – 17 sati
4. 1. 2023. 10 – 17 sati
5. 1. 2023. 10 – 17 sati
6. 1. 2023. Sv. Tri kralja, zatvoreno.
7. 1. 2023. 10 – 17 sati
8. 1. 2023. 12 – 17 sati
Muzej Matije Skurjenija od 2. studenog 2022. ima novo (zimsko) radno vrijeme.
Novo radno vrijeme je Utorak – Subota od 10 do 17 sati. Nedjelja od 12 do 17 sati. Ponedjeljkom je, za posjetitelje, muzej zatvoren.
Radno vrijeme usuglašeno je sa turističkom zajednicom i odnosi se također i na TIC.
U utorak, 18.10. 2022. u Muzeju Matije Skurjenija otvorena je izložba dječjih igračaka tvornice Biserka iz Zagreba. Ona je nastavak suradnje muzeja sa jednim od velikih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji je u zaprešićkom muzeju odlučio ekskluzivno izložiti, veliki dio proizvodnog asortimana, jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj državi. Politeova zbirka Biserkinih igračaka je sigurno jedna od najcjelovitijih u Hrvatskoj i ove vrijedne i važne igračke sačuvane su zbog velike sakupljačke strasti, antikvarske upornosti, kao i poznavanja relevantnosti designa bivše socijalističke države, od strane ovoga svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima, bez pretjerivanja, iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost…Izložbu je otvorio dr. sc. Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, osnivača muzeja.
Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1962. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Posebno je zanimljivo kako je Disney, veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje u svijetu, poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki. Zagrebačka tvornica je, uz Disneyje popularne junake, imala autorska prava i proizvodila likove Štrumpfova, Stanleya i Olija, Pink Panthera, a proizvodila je i Miss Piggy iz Muppet Showa, Mačka u čizmama i dr.
Biserka je počela sa radom 1946. kao zadruga koja se bavila pletenjem mreža u prizemlju Ilice 118, a onda je prešla na izradu lutaka koje su se radile od brašna i kaširanog papira. Nakon pojave PVC-a prešlo se na ručno lijevanje igračaka dok se na kraju došlo do strojne proizvodnje istih. Uz druge igračke proizvodila je i maskote, društvene igre te lopte, koje su Rusiju, Njemačku, Češku, Mađarsku, Francusku, Italiju i druge zemlje. Radionica je dobila ime Biserka po kćerki Olge Volčanšek, djevojčici koja je nakon završene Učiteljske škole radila u Osnovnoj školi u Gornjoj Bistri.
Otvorenju je prisustvovao i nekadašnji direktor Biserke, Marko Bogdanović, koji je pribavio licencu za proizvodnju Disney-evih popularnih junaka.
Izložba je realizirana uz potporu Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića, a bit će otvorena do 10. prosinca 2022.
18.10.2022., u 18:30 u prizemlju Muzeja Matije Skurjenija, otvorena je izložba crteža djece iz OŠ Pušća i PŠ Dubravica. Na kreativnim radionicama, pod mentorstvom dr. sc. Duše Šarunić, Jadranke Sutlarić, prof. i Marijane Garašić Kovač, prof., djeca su slobodno likovno interpretirali likove bana Josipa Jelačića i njegove supruge Sofije.
Ova komorna izložba, dobro se uklopila u pripreme za apliciranje Grada Zaprešića, kao grada prijatelja djece, a može se pogledati do 5. studenog 2022.
Muzej Matije Skurjenija nastavlja suradnju sa jednim od najvećih hrvatskih kolekcionara, Tonijem Politeom, koji će u zaprešićkom muzeju ekskluzivno izložiti, gotovo, potpuni proizvodni asortiman (od osnutka 1946. do zatvaranja 2011.), jedne od najznačajnijih tvornica dječjih igračaka u bivšoj SFRJ. Zaboravljena, i od rata i gubitka tržišta, devastirana zagrebačka tvornica imala je od 1963. do 1992. jedinstveno dopuštenje za izradu plastičnih igračaka velikog Walta Disney-a, kao jedina izvan SAD-a. Zanimljivo je da je Disney, kao veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za ˮBiserkuˮ obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo tako da mu se ne vide prsti. Neki modeli Disneyevih igračaka, proizvodili su se isključivo u Biserki.
Igračke su to koje su obogatile dječju maštu i obilježile generacije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Mickey Mouse, Bamby, Donald Duck i dr. poznati bezvremeni likovi, sačuvani su zbog velike sakupljačke strasti i poznavanja važnosti i vrijednosti designa socijalističke bivše države, od strane svestranog kolekcionara. Jedinstvena je to zbirka koja ima iznimnu nacionalnu, europsku i svjetsku vrijednost. Zahvaljujući profesionalnoj suradnji sa Muzejom Matije Skurjenija i velikim zadovoljstvom sa prezentacijom kolekcije unikatnih predmeta i produkt designa Jugokeramike/Inkera, iz 2021. Politeo je odlučio kolekciju pokazati stručnjacima i široj javnosti, u Zaprešiću.
Izložba se otvara 18.10.2022. u 19:00 sati, a trajat će do 10. 12. 2022.
18. listopada 2022. u 18:30 sati u prizemlju Muzeja Matije Skurjenija, otvorit će se izložba crteža djece iz OŠ Pušća i PŠ Dubravica. Na kreativnim radionicama, pod mentorstvom dr. sc. Duše Šarunić, Jadranke Sutlarić, prof. i Marijane Garašić Kovač, prof., djeca su slobodno likovno interpretirali likove bana Josipa Jelačića i njegove supruge Sofije…
Izložba će biti otvorena do 5. studenog 2022.
U subotu, 8. listopada 2022. u Galeriji naivne umjetnosti, Hlebine, otvorena je izložba slika, crteža i grafika Matije Skurjenija, naziva: ˝Mistični sanjar nadrealnih vizija˝. Hlebine su jedno od najpoznatijih sela u Hrvatskoj, a i šire, jer je to mjesto nastanka hrvatske naivne umjetnosti. Krsto Hegedušić, koji je radio kao učitelj u tamošnjoj osnovnoj školi ˝otkrio˝ je talent Ivana Generalića, koji je sigurno najznačajniji i najuspješniji slikar, hrvatske naivne umjetnosti. On je i početak tzv.ˮhlebinske školeˮ, za čijim su uspjehom slijedili drugi..
Matija Skurjeni nikad nije izlagao u ovoj povjesnoj galeriji. Ne znamo razlog? Možda zato što njegova umjetnost, iako su je mnogi ˮelegantnoˮ uvrštavali u taj opširno-opisni pojam, ima drugačiju poetiku i samo nadahnuće. Ona bi se mogla preciznije opisati kao jedinstveni postmodernistički spoj nespojivog; nadrealno-fantastične, naivne, podsvjesno-oniričke, marginalne i(li) outsiderske umjetnosti. Matija Skurjeni, kao i još neki izraziti pojedinci, bio je dugo pridružen ili gotovo zaključan, u kontekst svojevrsnog konstrukta naivne umjetnosti. No nakon njegove prijelomne 1. izložbe u Parizu, 1962. pisac, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, José Pierre (naslijedio André Bretona kao predvodnika nadrealističkog pokreta), lucidno je napisao; ¨Istraživanje unutarnjeg svijeta koje dopunja i opravdava ulaskom u vanjski svijet podzemnih sila, to je ključ Skurjenijeva djela…Uistinu nadahnut Skurjeni , koji danas ima 64 godine, radikalno se razlikuje od tolikih nespretnih realista, kojima se odmah lijepe općenite etikete ˝naivaca˝ . Skurjeni je izvorni umjetnik…
Na otvorenju, o izložbi i velikom slikaru, govorili su dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, Helena Kušenić, viša kustosica, autorica predgovora u katalogu, Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matije Skurjenija, kao i Srećko Skurjeni, sin Matije Skurjenija. On je došao na otvorenje sa obitelji.
ˮ Veliku dobrodošlicu Skurjeniju želi i Galerija naivne umjetnosti Hlebine, koja nakon više od pola stoljeća postojanja konačno ugošćuje ime svjetskog značaja i kalibra, ime koje nadilazi okvire naivne umjetnosti, ali svakako čini njen sastavni dio. Činjenica da Skurjeni (rano) ostvaruje inozemne uspjehe u okviru akademske zajednice intrigantna je i tjera na razmišljanje i istraživanje ovog nesvakidašnjeg opusa bez jednoznačnog opredjeljenja, a u doticaju s naivom, umjetnošću nadrealizma i metafizičkog slikarstvaˮ, piše u katalogu kustosica izložbe Helena Kušenić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-Križevačke županije i Grada Koprivnice, a bit će otvorena do 6. studenog 2022. godine.
