23/11/2023. u prepunom Muzeju Matije Skurjenija, otvorena je izložba uglednog akademskog slikara, grafičara Ivice Šiška, dugogodišnjeg profesora na ALU u Zagrebu..Samostalna izložba naziva ˮHodočašće-40 godina kontinuitetaˮ, svojevrsna je, opsegom i koncepcijom manja retrospektiva, kojom dominira dramatična monumentalna slikarska ratna simfonija naziva “Rujani” i slika posvećena prerano preminulom povjesničaru umjetnosti Nikoli Albanežeu.

Likovno snažni radovi srednjeg i većeg formata, intenzivnog kolorita i prepoznatljive osobne (floralne) poetike, izazvali su neviđeni interes ljubitelja i poštovatelja njegove umjetnosti..Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a o slikaru nadahnuto je izlagala Lilijana Domić, likovna kritičarka i dobra poznavateljica njegovog dugogodišnjeg stvaralaštva. U ime Grada Zaprešića, osnivača muzeja, govorila je Sandra Sabol Valenčak, gradska Pročelnica za društvene djelatnosti..

Izložba je zamišljena i koncipirana kao sjećanje na preminulog povjesničara umjetnosti, pjesnika i muzealca, Vladimira Malekovića, a može se pogledati do 31. prosinca 2023.

1. U Berlinu, gradu simbolu Njemačke, Europe i tragičnog 20. st., podjeljenom i ujedinjenom, organizirana je izložba posvećena 90. godišnjici rođenja pionira njemačke suvremene izlagačke prakse, Rudolfa Zwirnera1, nekadašnjeg tajnika Dokumente2, suosnivača prvog svjetskog sajma umjetnosti Art Cologne. Zwirner stariji2, svoju je drugu galeriju osnovao 1962. u Kölnu i od poslijeratne, razrušene Zapadne Njemačke napravio svojevrsni kulturni centar svijeta, ključna je osoba u povjesti tzv. tržišta umjetnina. Može se pojednostavljeno ˮrećiˮ kako je ono što je politički za poslijeratnu razrušenu i podjeljenu, postnacističku Njemačku bio znameniti kancelar Konrad Adenauer, to je za slobodni razvitak i jačanje suvremene  umjetnosti i kulture bio Rudolf  Zwirner. Reprezentativna i obljetnička izložba postavljena je u jednom od najprestižnijih berlinskih muzeja, ˝PalaisPopulaire˝, a autorski je potpisuju kustos Phillip Bollmann i kustos i suvremeni umjetnik Michael Müller. Izloženi su radovi najznačajnijih umjetnika 20. st.: Pabla Picassa, Andya Warhola, Josepha Beuysa, Davida Hockneya, Rene Magrittea, Gerharda Richtera, Piet Mondriana, Jaspera Johnsa, Louise Bourgeois, Yves Kleina, Maxa Ernsta, Cy Twomblya, Georga Baselitza i dr. Većina je imala prve europske samostalne izložbe i ˝happeninge˝ u Galerie Rudolf  Zwirner, a neke je kao talentirane mlade umjetnike prepoznao i uspješno promovirao. S obzirom kako su vrijedne umjetnine, za izložbu, posuđene iz Deutsche Bank Collection,  iz velikih svjetskih muzeja, i od privatnih kolekcionara, izložba je trajala relativno kratko, od 29.7-14.8.2023.

2. Matija Skurjeni imao je svoju prvu samostalnu izložbu 1963. u Galerie Rudolf  Zwirner, neposredno nakon izuzetno uspješnog prvog izlaganja u inozemstvu, u Galerie Mona Lisa u Parizu, krajem 1962. u organizaciji pariških nadrealista. Po svjedočenju Radovana Ivšića, tajnika André Bretona˙(koji je prisustvovao otvorenju pariške izložbe), ˝mladi njemački dinamični galerist Rudolf Zwirnerˮ, prijatelj slikara Konrada Klaphecka3, vidio je Skurjenijeve slike u Parizu i odlučio mu organizirati izložbu u novootvorenoj galeriji u Kölnu. Zanimljivost te povijesne izložbe je kako je poznata kolekcionarka Charlotte Zander4, kupila pola Matijinih slika, sljedeći Rudolfov savjet, a da izložba nije bila ni otvorena. Kasnije je Skurjeni dva puta samostalno izlagao, u toj znamenitoj i renomiranoj galeriji.

3. Slika Matije Skurjenija naziva : ̋Iznenadni posjet ̋, 1958-1961. ulje na˙drvu, vel. 78 x 67,5 cm., Sammlung Susanne Zander, smještena je u prvom dijelu izložbenog prostora. Ispod nje, originalni je crtež Pabla Picassa, desno ulje Henri Rousseaua, u sredini gore rad Sigmara Polkea, dolje manji crtež Cy Twomblya. Za muzejsku foto dokumentaciju napravio sam 50-ak fotografija u visokoj rezoluciji, a za muzejsku biblioteku kupio 2 prestižna kataloga izložbe,  sa iscrpnom bibliografijom i velikim reprodukcijama svih radova. Pored slike Matije Skurjenija otisnuta je dokumentarna fotografija sa njegove 1. samostalne izložbe iz 1963., kao i preslika plakata druge izložbe iz 1965.-66. U katalogu su se, ljubazno, zahvalili Muzeju Matije Skurjenija i ravnatelju na posudbi dokumentacije, kao i pomoći oko izložbe. Izdavač kataloga jedna je od danas najuglednijih izdavačkih kuća monografija i umjetničkih kataloga iz Njemačke, Buchhandlung Walther and Franz Köenig5 iz Kölna, koji su krenuli skromno početkom 1960.-ih sa umjetnicima iz Galerie Rudolf  Zwirner.

4. Jedan od kustosa pismeno mi je posvjedočio kako se, na otvorenju izložbe, Rudolf Zwirner zaustavio ispred slike Matije Skurjenija i rekao: “Nije li nevjerojatno. To je tako sjajna slika, jedna od najboljih na izložbi ovdje! Apsolutno je volim.”.

Ante Žaja, viši kustos

 1 https://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Zwirner

2 https://en.wikipedia.org/wiki/David_Zwirner_Gallery

3 https://en.wikipedia.org/wiki/Konrad_Klapheck

4 https://de.wikipedia.org/wiki/Sammlung_Zander

5 https://de.wikipedia.org/wiki/Buchhandlung_Walther_König

U Muzeju Matije Skurjenija, 15. 7. 2023. u 19:00 sati, otvara se samostalna izložba akademskog slikara-grafičara Tina Samaržije iz Zagreba. To je njegova prva izložba u ovoj muzejskoj instituciji, na kojoj će pokazati izbor najrecentnijih radova, nastalih 2022. Svestrani mladi, afirmirani umjetnik likovno se izražava crtežima, grafikama i štafelajnim slikama. Originalni crteži tušom, sa dodatkom crvene boje, (31 kom.), nastali su istraživanjem i, svojevrsni, su nastavak, smjelih radova pok. akademika Miroslava Šuteja iz njegovog znamenitog ciklusa Erotika iz 1975. Pisac predgovora u katalogu izložbe, ugledni povjesničar umjetnosti i voditelj Galerije Forum iz Zagreba, Feđa Gavrilović piše:

˝U ovom ciklusu crteža on, na neki način, pokušava oživjeti spomenuto razdoblje u kojemu su otisci erotskog sadržaja kolali u tajnosti. Pri tome se oslanja na minimalističku, geometrijsku, op i popartističku tradiciju 20. stoljeća, posebno lokalnog, zagrebačkog kruga (tu su odjeci nekih Šutejevih, pa i Bućanovih minimalnih formi)… Zato su ovi crteži duhovito i interesantno osvježenje. Razigrani, ali ne oholo libertinski; prosti, ali ne prostački. Minimalna forma tu nije jalova cerebralnost, nego element ludičnosti, ograničenje koje potiče maštu (i stvaratelja i gledatelja). Svi omjeri i odnosi ploha i tekstura na crtežima kao i prepoznatljivi anatomski dijelovi ponekada u šaljivim kompozicijama otkrivaju umjetnikovo shvaćanje svijeta˝.

Izložba je realizirana sredstvima Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića, a može se pogledati do 20. 8. 2023.