Matija Skurjeni-Golub Mira, slike i crteži
U Muzeju Matije Skurjenija od kraja svibnja pa do 29. 8. 2024. može se pogledati Izložba slika, crteža i značajne dokumentacije (fotografije, dopisnice, katalozi) Matije Skurjenija, naziva “Matija Skurjeni-Golub Mira, slike i crteži“. Prilika je to za vidjeti rijetko izlagane, slike, crteže tušom i močilom na papiru, kao i otkupljenu dokumentaciju od naslijednika velikog slikara..Poznato je iz zapisa Radovana Ivšića (tajnika nadrealističkog pokreta), da je Matija nakon buđenja, obavezno nacrtao jednostavan crtež, kako bi što bolje memorirao svoj san. Na osnovu većine crteža (u muzeju imamo dva), nastale su njegove antologijske slike (˝Crno jezero˝, ˝Prvi kozmonautički par˝).
Izložba treba osvjestiti istinski pacifizam Matije Skurjenija, koji je kao 18. godišnjak iskusio svu bestijalnost i destruktivnost ljudske prirode, u rovovima Velikog rata (1914.-1918.).
Crtež Golub mira, njegova je poruka svijetu, koji se 1960-ih našao na rubu atomskog rata, a ta poruka-upozorenje relevantna je posebno danas i na rubu Europe, gdje se u Ukrajini vodi bezumni i okrutni rat.
Izloženo je ukupno 40-ak slika i bezbroj crteža tušom/močilom na papiru, a posebna zanimljivost su do sada neviđene fotografije sa otvorenja izložbe u Parizu i Kölnu. Također se mogu vidjeti i originalne (rukom pisane) razglednice i čestitke za Božić od europskih galerista i drugih umjetnika (Rabuzin, Lacković, Buktenica). Neke slike, remek djela, dobile su nove primjerene, unikatne, okvire.
Izložba je realizirana zajedničkim sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Zagrebačke Županije i Grada Zaprešića.
Izložba,˝Exibition 02, Matija Skurjeni˝, Sammlung Zander/Zander Collection, Köln, 23.5.2024.
U Kölnu, njemačkom kulturno-umjetničkom središtu, 23. 5. 2024. otvorena je izložba ˝Exibition 02, Matija Skurjeni˝u organizaciji Sammlung Zander/Zander Collection. Sama Zaklada Zander jedna je od vodećih svjetskih kolekcija samoukih umjetnika, osnovana od velike galeristice i kolekcionarke Charlotte Zander (1930 – 2014), koja je više od 60 godina, skupljala remek djela Naivne, Art Brut, Outsider i umjetnosti autodidakta. Kolekcija je bogata vrhunskim djelima svjetskih i hrvatskih naivnih i samoukih umjetnika, Rousseaua, Bomboisa, Vivina, Buchanta, Wölflija, Skurjenija, Generalića, Viriusa, Rabuzina, Kovačića, Smajića, Buktenice, Lackovića, Feješa i dr. Dugo vremena najznačajni radovi bili su izloženi u Museumu Charlotte Zander, koji je bio smješten u dvorcu Bönnigheim, pored Stuttgarta.
Sammlung Zander/Zander Collection, posjeduje antologijske radove Matije Skurjenija, njih više od 70 iz najzrelijeg njegovog umjetničkog perioda, s kraja 1950-ih i početka 60-ih. Na ovoj komornoj izložbi, predsjednica zaklade Suzanne Zander izabrala je 11 radova, koji predstavljaju vrhunac njegovog slikarskog opusa, nastalog kao likovna materijalizacija vlastitih snova. Većina tih slika bila je izložena na znamenitoj izložbi 1962. u Galerie Mona Lisa u Parizu, (otvorio je ˝otac nadrealizma˝ Andre Breton), a kupljena je nakon 1. izložbe u Galerie Rudolf Zwirner u Kölnu. Na izloženim slikama osjeća se Skurjenijeva tjeskoba i velika strepnja od atomskog samouništenja te su radovi izuzetno suvremeni, a izložba strahovito društveno aktualna (˝Studija posljedica atomske bombe˝, 1965. 46 x 33 cm.).
Izložba je imala informativno obrazovnu svrhu jer je (i u Njemačkoj) potrebno informirati mlade generacije stručnog muzejskog osoblja, studente i današnje kolekcionare o nedovoljno javno priznatom velikom samoukom slikaru, nadrealne poetike, Matiji Skurjeniju. Ponovnom značajnom interesu za njegove enigmatske snove-slike, pomogla je reprezentativna izložba ˝A life in Pictures: A Portrait of Seeing for Rudolf Zwirner˝, 2023. u ˝PalaisPopulare˝ u Berlinu, gdje je Skurjenijeva slika ̋Iznenadni posjet ̋, 1958-1961. ulje na˙drvu, vel. 78 x 67,5 cm., bila izložena sa radovima najvećih umjetnika 20. st., Pabla Picassa, Andya Warhola, Josepha Beuysa, Davida Hockneya, Rene Magrittea, Gerharda Richtera, Piet Mondriana, Jaspera Johnsa, Louise Bourgeois, Yves Kleina, Maxa Ernsta i dr.. Da je izložba postigla ono za što je organizirana, svjedoči veliki broj utjecajnih posjetitelja (Art Cologne), kao i stručna i šira publika; uglavnom nove mlade generacije ljubitelja umjetnosti.
Ante Žaja, viši kustos
https://de.wikipedia.org/wiki/Sammlung_Zander
https://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Zwirner
Otvorenje izložbe ˝Air Art, 1903.-2023.˝ drvenih maketa dvokrilnih zrakoplova, koje su oslikali renomirani svjetski i hrvatski umjetnici
Dođite na otvorenje izložbe ˝Air Art, 1903.-2023.˝ drvenih maketa dvokrilnih zrakoplova, koje su oslikali renomirani svjetski i hrvatski umjetnici, u povodu 120. godišnjice prvog leta zrakoplovom (17.12.1903.).
U Muzeju Matije Skurjenija, 20. veljače 2024. u 18:00 sati, otvara se izložba jedinstvene kolekcije maketa dvokrilnih zrakoplova koje su unikatno i u svom prepoznatljivom likovnom stilu oslikali najpoznatiji hrvatski i svjetski suvremeni umjetnici.
Početak kolekcije je 1983. godina kada se proslavljala 80. godišnjica od prvog leta braće Wright u SAD-u. Do danas je kolekcija narasla na više od 250 ručno rađenih drvenih modela i nema značajnijeg slikara i kipara koji nije pristao ostaviti svoj umjetnički trag na običnoj maketi što se likovnom alkemijom probrazila u skulpturalnu i pikturalnu dragocijenost.
Gilbert & George (UK), Missemer Martine (Francuska), Erro (Island), Sunagawa (Japan), De Gumaraes (Portugal), Caruncho (Španjolska), Selden (USA), Murtić, Seder, Kožarić, Boris Bućan, Šutej, Trebotić, Lipovac, Trokut, Šiško, Novak, Švaljek, Lacković-Croata, Dimitrije, Tanay, Šekoranja i brojni drugi, slave slobodu osvajanja neba i hrabrost prvih pionira i zanesenjaka u letenje… Do sada se jedan dio kolekcije mogao pogledati na izložbi u Zračnoj luci Zagreb, 2003. te u ˝Palacio Municipal de Congresos˝ u Madridu 2004. u suorganizaciji Zračne luke Zagreb i Zbirke Politeo.
Izložba se otvara u spomen na 120. godišnjicu prvog službenog leta zrakoplovom, a realizirana je uz tehničku pomoć Muzeja Mimara i financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH, Zagrebačke županije i Grada Zaprešića.
Izložba ostaje otvorena do 15. travnja 2024.
˝Noć muzeja 2024.˝ u Muzeju Matije Skurjenija
• Izložba uglednog akademskog slikara, grafičara, i dugogodišnjeg profesora na ALU u Zagrebu, Ivice Šiška, moći će se pogledati u Muzeju Matije Skurjenija u Zaprešiću…Na izložbi naziva ˮHodočašće-40 godina kontinuitetaˮ, izloženo je 40 recentnih radova, većeg formata, kao i nekoliko antologijskih iz 1970-ih.. Na gornjoj etaži muzeja moći će se pogledati stalni postav crteža, slika i značajne dokumentacije, izvornog slikara nadrealne poetike, Matije Skurjenija.
• 100-i posjetitelj(ca) muzeja, koji će pogledati izložbu(e), u vrijeme manifestacije ˝Noći muzeja 2024.˝, bit će nagrađen sa originalnom, uramljenom, recentnom grafikom prof. Šiška iz 2023. (16/30, vel. 50 x 35 cm.). Vrijedna grafika poklon je umjetnika i njegova želja za sjećanje na ovu značajnu izložbu.
Otvorenje izložbe akademskog slikara, grafičara, prof. Ivice Šiška
23/11/2023. u prepunom Muzeju Matije Skurjenija, otvorena je izložba uglednog akademskog slikara, grafičara Ivice Šiška, dugogodišnjeg profesora na ALU u Zagrebu..Samostalna izložba naziva ˮHodočašće-40 godina kontinuitetaˮ, svojevrsna je, opsegom i koncepcijom manja retrospektiva, kojom dominira dramatična monumentalna slikarska ratna simfonija naziva “Rujani” i slika posvećena prerano preminulom povjesničaru umjetnosti Nikoli Albanežeu.
Likovno snažni radovi srednjeg i većeg formata, intenzivnog kolorita i prepoznatljive osobne (floralne) poetike, izazvali su neviđeni interes ljubitelja i poštovatelja njegove umjetnosti..Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a o slikaru nadahnuto je izlagala Lilijana Domić, likovna kritičarka i dobra poznavateljica njegovog dugogodišnjeg stvaralaštva. U ime Grada Zaprešića, osnivača muzeja, govorila je Sandra Sabol Valenčak, gradska Pročelnica za društvene djelatnosti..
Izložba je zamišljena i koncipirana kao sjećanje na preminulog povjesničara umjetnosti, pjesnika i muzealca, Vladimira Malekovića, a može se pogledati do 31. prosinca 2023.