Muzej Matije Skurjenija

U petak, 30. siječnja, u 18:30 sati, u Muzeju Matije Skurjenija otvorena je samostalna izložba slika Domenica Gonzija, naziva ˝Apstrakcija oslobađa˝. Otvorenjem izložbe poznatog i cijenjenog slikara obilježena je nacionalna muzejska manifestacija ˝Noć muzeja˝. Kustos izložbe, poštovani je hrvatski povjesničar umjetnosti, prof. Stanko Špoljarić..Izložbu i manifestaciju službeno je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, osnivača muzeja, g-din Željko Barun.

Muzej je bio ispunjen brojnom publikom, iako je Zaprešić imao nekoliko programa i veliku konkurenciju važne sportke utakmice na TV-u.

Na otvorenju je govorila g-đa Branka Hlevnjak, ugledna likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti i novinarka, kao i profesor Stanko Špoljarić.

Posjetitelji muzeja mogli su pogledati, u prizemlju muzeja, izložbu originalnih predmeta i replika vezanih za Bana Josipa Jelačića. Uvećane crno-bijele fotografije eksterijera i interijera Novih dvora, koje je fotografirala sama Anka Jelačić..Zatim originalni časopis ˝The Illustrated London News˝, iz 11. mjeseca 1848., na naslovnici kojeg je crtež Bana Jelačića na konju, zlatnu medalju povodom Jelačićeve pobjede kod Bečkog Schwechata i dr..Također, na 2. katu muzeja, stalni postav slika, crteža, originalne dokumentacije i fotografija Matije Skurjenija, od 1937. do 1974..

Izložba slika Domenica Gonzija može se pogledati u Muzeju Matije Skurjenija do 5. ožujka 2026.

U četvrtak, 15.1.2026. u Galeriji međunarodne aukcijske kuće Artmark (Trg J.J. Strossmayera 5, Zagreb ) otvorena je izložba Skurjeni – slikar snova, posvećenu jednom od najistaknutijih predstavnika nadrealizma, outsiderske, naivne i vizionarske umjetnosti 20. stoljeća, Matiji Skurjeniju.

Izložba nastala u suradnji Muzeja Matije Skurjenija iz Zaprešića i ugledne aukcijske kuće Artmark predstavila je izbor radova Matije Skurjenija nastalih u ključnim razdobljima njegova stvaralaštva, prikazujući svijet snova, podsvijesti i poetskih slika koji su ga svrstali među najprepoznatljivije autore svoga vremena. Većina izloženih umjetničkih djela dolaze iz fundusa Muzeja Matije Skurjenija, NMMU (˝Crno jezero˝, 1960.), a i nekoliko privatnih zbirki, uključujući antologijske slike koje se prvi put mogu vidjeti u RH (˝Akrobatkinja˝, 1962.).

Skurjeni je cijeli svoj slikarski opus zasnovao na snu – zabilježenom kratkim zapisom nakon buđenja, zatim pretočenom u crtež i naposljetku u sliku. Zato naslov mnogih njegovih djela započinje riječju ˝San˝. Matija Skurjeni počeo je ˝ozbiljno˝ slikati nakon što je postao umirovljenik i doselio se u Zaprešić. Brzo je prepoznat kao jedinstvena umjetnička pojava, a međunarodni uspjeh krenuo je sa znamenitom 1. pariškom izložbom 1962. u Galerie Mona Lisa, na kojoj ga je otvoreno podržao André Breton, osnivač pokreta Nadrealizma.

Njegova je prisutnost zabilježena i u velikom međunarodnom izložbenom projektu ˝Surrealism?˝, kustosa Joséa Pierra i Ragnara Von Holtena, u legendarnom Moderna Museet u Stockholmu – izložbi koja je okupila, prezentirala i kontekstualizirala nadrealizam. Skurjenijeve slike bile su izložene pored onih umjetnika koje danas smatramo ikonama – Salvadora Dalíja, Renéa Magrittea, Maxa Ernsta, Francisa Picabia ili Toyen.

Međunarodni interes za umjetnine Matije Skurjenija, ni danas, ne jenjava – radovi Matije Skurjenija nalaze se u svjetskim muzejima i važnim privatnim kolekcijama. Prošlih godina otvorene su njegove 3. značajne izložbe u Berlinu, Kölnu i Bratislavi.

Izložba ostaje otvorena do 8. veljače 2026., a može se pogledati od ponedjeljka do subote, 10:00 – 18:00 sati.