Otvorena izložba: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″

/in /by

U Subotu 26.6. u prekrasnom ambijentu Novih dvora, ispred Muzeja Matija Skurjeni, otvorena je izložba; “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića, dr. sc. Alan Labus, uz kolekcionara Tonija Politea i ravnatelja muzeja…Izložba je privukla dosta interesa lokalne javnosti jer se većina (starije) generacije živo sjeća te važne tvornice, koja je zapošljavala uglavnom žensku radnu snagu…Posebnost izložbe na kojoj možemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Kraš, Univerzijadu 87, 20-ak unikatnih zdijela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije, kao i veći broj porculanskih pločica akademika Miroslava Šuteja…

˝Jugokeramika je bila i poprištem prvih pokušaja konkretne implementacije dizajna u domaću industriju, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima velike serijske proizvodnje (planirani početni kapacitet tvornice iznosio je 5500 tona posuđa godišnje). Ta je tvornica među prvima u Jugoslaviji počela zapošljavati dizajnere (već 1954.!), što pokazuje zavidnu razinu svijesti tadašnjeg rukovodstva o važnosti uvođenja dizajna u proizvodnju…Dizajnerice Jugokeramike sudjelovale su na svim važnijim domaćim izložbama primijenjenih umjetnosti i dizajna, a sudionice su i najvećeg uspjeha hrvatskog dizajna – srebrne medalje na XI. milanskom Triennalu, 1957. godine. Međutim, unatoč početnom vjetru u leđa, tvornički proizvodni program tijekom godina trpjet će stalne oscilacije od masovno proizvedenih, prosječnih (pa i ispodprosječnih) proizvoda na tržištu, do pojedinačnih istupa vrhunskog dizajna na specijaliziranim izložbama˝. (Koraljka Vlajo, ˮJugokeramika kao metafora-između težnji i mogućnostiˮ, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2010.).

Zbirka Politeo posjeduje unikatne  predmete Jugokeramike/Inkera kakve ne posjeduju nacionalni muzeji…Na otvorenju je bila prisutna i jedna od značajnijih dizajnerica, Anica Kuhta Severin, koja je umirovljena 1992…

Izložba se može pogledati do 25. kolovoza 2021.

1 3. 3 4. 4 5. 5 6. 6 7. 7 8. 8 9. 9 10. 10 11. 11 12. 13.. 13. 13 14. 14

Otvorenje izložbe: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″, (otvorenje 26.6. 2021. u 19:00 sati)

/in /by

Na izložbi naziva: “Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo″, (otvorenje 26.6. 2021. u 19:00 sati), prezentirali bi stručnoj i široj javnosti jedinstvenu zbirku vrhunskog produkt dizajna, nekada najvažnije tvornice porculana privatne i profesionalne namjene.

Odjel prototipova Jugokeramike djelovao je u zaprešićkoj tvornici od 1953. godine, a kreativnu su jezgru činile četiri samozatajne dizajnerice: Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar.

Posebnost izložbe na kojoj ćemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Prodex, Univerzijadu 87, 20-ak unikatnih zdijela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije. Zbirka Politeo posjeduje unikatne  predmete Jugokeramike/Inkera kakve ne posjeduju nacionalni muzeji…ˮDanas, kada pogledamo relevantne stručne informacije, otkrivamo svjetsku vrijednost i važnost produkt dizajna  Jugokeramike/Inkera, koja je nažalost zaboravljena u suvremenom nacionalnom kontekstu i potpuno nepoznata i marginalizirana u svjetskim sintezama dizajna 2. pol. 20. st. Iako je tvornica marketinški bila hendikepirana, plansko-partijski vođena, neambiciozno oslonjena primarno na tzv. ˮdomaćeˮ tržište, u dizajnerskom (o)dijelu nije nimalo zaostajala za poznatim skandinavskim, talijanskim brendovima ili jednim legendarnim Rosenthalom. Unikatni predmeti svjedoče kako je vrhunski dizajn, naoko sekundarnih predmeta, umjetnički doveden na nivo jedne manje minuciozne staklene, keramičke ili porculanske skulpture. Virtuoznost i kreativnost dizajnerica-umjetnica i njihova rješenja, iz vremena kad je tehnološki sve rađeno, bez računala, u manufakturnim uvjetima jednog sirovog kolektivizma, danas još više fasciniraˮ. (Ante Žaja, iz predgovora kataloga izložbe).

Izložba će biti otvorena do 25. kolovoza 2021.

Inker.1960.W inker.W JUGOKERAMIKA - INKER(1)-5.W 74-75.W ŽIGx4.W

Predavanje i vođenje po izložbi; ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ, 27. 5. 2021.

/in /by

U Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Republici Sloveniji), 13. svibnja 2021. otvorena je izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića.

Izložba naziva ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirana je od strane CIK Trebnje, Opčine Mirna, Opčine Mokronog-Trebelno, Opčine Šentrupert, Opčine Trebnje i Grada Zaprešića. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja se može pogledati do 26. rujna 2021.

Matija Skurjeni, zaboravljeni i marginalizirani slikar, koji je kao malo tko, za vrijeme svoga dramatičnog života, doživio priznanje za svoje stvaranje od najznačajnijih intelektualaca i avangardnih umjetnika 20. stoljeća.

 Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti… Bio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena...Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove…On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama?

Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1.Manifest Nadrealizma iz 1924., svrstavaju u one ˮnaivneˮ samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti sa ruralnim zavičajom i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo se potpuno pojednostaviti, podcjeniti i banalizirati, toga ,,čudaka,, i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu tzv. Hlebinsku slikarsku školu, s kojom on nema nikakvih dodirnih točaka..(dio teksta iz kataloga).

Ravnatelj Muzeja Matija Skurjeni, održao je predavanje i stručno vođenje po izložbi 27. svibnja u 18:00 sati, za zainteresiranu publiku ,u Galeriji likovnih samorastnikov u Trebnju. (Fotografije iz arhiva GLS Trebnje).

1.. 2. 3. 4

Vabilo_Matija Skurjeni_W20210527_184454