20210518_134822W

Međunarodni dan muzeja, 18. svibanj 2021., u Muzeju Matija Skurjeni

Na međunarodni dan muzeja, 18. svibanj, u Muzeju Matija Skurjeni, korištenjem besplatnog ulaza moglo se pogledati recentnu izložbu ,,Skurjeni, crteži na folijama,, Također, taj muzealcima značajan dan, obilježen je i suorganizacijom HAI radionica za vrtićke grupe. Iskoristili smo lijepo sunčano vrijeme i prostor ispred muzeja.

HAI! – Hrvatske autentične igračke je projekt nastao u suradnji Arhitektonskog fakulteta – Studij dizajna sa Udrugom PoVUcizakulturu sa ciljem koncipiranja i dizajna didaktičkih igračaka koje potiču interaktivno iskustvo igre, a inspirirane su hrvatskom baštinom. Didaktički materijal namjenjen je djeci predškolske dobi koja kroz igru usvajaju razvojne vještine i ujedno upoznaju hrvatsku baštinu.

Dječji vrtić Maslačak došao je u 10 sati i imao je radionice s dvije predškolske skupine, svaka skupina došla je u svom terminu; I skupina od 10 do 11 sati, II skupina od 11:15 do 12 :15

Dječji vrtić Vrtuljak , također je došao s dvije predškolske skupine; I skupina u 12:30 do 13:30, II skupina od 13:45. do 14:45

Radionice je vodila Tanja Tandara, predsjednica udruge poVUcizakulturu.

20210518_134545W 20210518_134553W 20210518_134600W 20210518_134609W 20210518_134715W 20210518_134822W

Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Otvorenje izložbe slika Matije Skurjenija u Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (Republika Slovenija), 13. svibnja 2021.

U Galeriji likovnih samorastnikov (GLS) u Trebnju (jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Republici Sloveniji), 13. svibnja 2021. otvara se izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa Muzeja Matija Skurjeni iz Zaprešića. Radi epidemioloških mjera, otvorenje će se održati virtualno, putem interneta (službeni Facebook i YouTube kanal galerije), gdje će se prikazati snimljene izjave gradonačelnika Trebnja, direktorice CIK Trebnje i ravnatelja Muzeja Matija Skurjeni.

Izložba naziva ˮMatija Skurjeni – sanje in nadrealistične slikeˮ rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirana je od strane CIK Trebnje, Opčine Mirna, Opčine Mokronog-Trebelno, Opčine Šentrupert, Opčine Trebnje i Grada Zaprešića. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja će se moći pogledati do 26. rujna 2021.

…Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, bez pretjerivanja, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije bio ˮobičniˮ samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti... Bio je čovjek, ne ispred svog vremena, već iza našega (spoznajnoga) vremena...Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, sa dvanaest godišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove i željeznice…Kako je uspijevao gledati na ˮdrugu stranuˮ? Kakvim unutarnjim očima, senzorima je primao nove snove, vizije? Jeli ih dobijao samo za sebe ili je odabran da (nam) ih proslijedi? To su temeljna pitanja kada pokušavamo odgonetnuti barem malo od njegovog enigmatskog, začudnog, drugačijeg, začaranog (kako to svojevremeno netko lucidno napisa), slikarstva. Skurjeni, kao da je bio stanovnik dva različita svemirska prostora, dvije kozmičke (do sada) nepoznate dimenzije? On, kao da nije bio ograničen ljudskim, prizemnim, gravitacijskim i inim poznatim i nepoznatim zakonima? Prolaznim vremenom, dragocijenjenim godinama, satima i minutama? Pitam se, ne sam, kakvo je to vrijeme?Njegovo je vrijeme zgusnuto, dramatično i teče u svim smjerovima. Za razliku od školovanih znanstvenika i suvremenih umjetnika, Skurjeni je iskusio metafizičko vrijeme u kojemu je sve moguće. Pa čak i vizija zbilje koja će se tek ostvariti, pola stoljeća kasnijeˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

…Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1.Manifest Nadrealizma, svrstavaju u one ˮnaivneˮ samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti sa ruralnim zavičajom i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo se potpuno pojednostaviti, podcjeniti i banalizirati toga ,,čudaka,, i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu slikarsku Hlebinsku romantiziranu arkadiju...Nije lako nikad biti svoj, izvoran, van dominantnog toka, a pogotovo u vrijeme globalnog Generalićeva uspjeha, koji su slijedili bezbrojni sljedbenici. Matija Skurjeni svojim je slikama širio  poruke sa ,,onoga svijeta,, ali ih (u lokalnoj provincijskoj sredini) nije imao tko primiti. Izuzev rijetkih pojedinaca, znakovito, iz akademskih obrazovanih krugova. Vani su ih kristalno jasno razumijeli pariški nadrealisti te ga zato prihvatili kao potpuno ravnopravnog člana što je kulminiralo skupnom izložbom cijelog pokreta naziva “Surealism ?” u Moderna Museet u Stockholmu, 1970. (autori Ragnar von Holten i Jose Pierre). (ˮČinjenica da je Skurjeni bio simpatizer antikolektiva Gorgona ponešto govori u prilog tome da je doista bio drugačiji od većine hrvatskih ˮautsajderaˮ, naivaca i umjetnika samouka. Uplaćivao je mjesečne donacije za izložbenu djelatnost Gorgone u Studiju G. Te su donacije premašivale uobičajne iznose koje su uplaćivali ostali simpatizeri…Čak je i nekoliko puta slikao i risao portret zagrebačke Gorgoneˮ, Željko Kipke, ˮTreći svjetski ratˮ, katalog izložbe ˮSkurjeni-Eros i Tanatosˮ, Muzej Matija Skurjeni, 2017.).

Razstava.M.Skurjeni_baner.W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_1W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W.

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_4W

Katalog_Razstava Matija Skurjeni_2W Katalog_Razstava Matija Skurjeni_3W