Nastak Muzeja  Matija Skurjeni  počiva na prvom ugovoru između Matje Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić (u daljnjem tekstu grad Zaprešić) potpisan 2.7.1984.g.

Inicijator ovog darovnog ugovora je naivni umjetnik Matija Skurjeni i profesorica Milka Kobešćak, dugogodišnja suradnica  slikara.

Stručni autor koncepcije galerije, njenog stalnog postava i vodiča je Vladimir Maleković ugledni likovni kritičar i dugogodišnji ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

U Novim Dvorima u Zaprešiću otvorena je Galerija Matija Skurjeni 15.7.1987.g. i priključena  Narodnom sveučilištu u čijem sastavu je bio i Muzej Brdovec. Iste godine je Matija Skurjeni  proglašen  počesnim građaninom  Zaprešića.

Profesorica Milka Kobeščak 2000.g. posmrtno daruje svoju kolekciju slika, crteža i grafika Gradu Zaprešiću i galeriji Skurjeni kako bi se obogatio fundus.

Galerija  Skurjeni djeluje  u sastavu muzeja Brdovec do  2000.g.

Na prijedlog grada Zaprešića od Ministarstva kulture  traži se suglasnost o osnivanju Muzeja Matija Skurjeni sa stalnim postavom. Prijedlog koncepcije sastavio je Mario Lenković, muzejski savjetnik .

20.11.2000.g. Ministarstvo je prihvatilo prijedloge i suglasnost Muzejskog vijeća,  te odobrilo prerastanje Galerije Matija Skurjeni u Muzej Matija Skurjeni sa stalnim postavom (koji obuhvaća cjelokupni stvaralački opus Matije Skurjenija; počevši sa najranijim radovima sve do posljednijih djela) i muzejskim vodičom .

U muzeju se mogu razgledati najznačajniji radovi Matije Skurjenija: slike-ulja na platnu, crteži i grafike.